SB Online
Promjena teme
Prijava
Pretraži SB Online

Milanović iz Sibinja: Ne želim bosanski lonac

PRIJE 2 MJESECA
TEKST: Ured predsjednika
FOTO: Ured predsjednika Republike Hrvatske / Tomislav Bušljeta

Prijavite se da možete ocijeniti članak. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje.

Prilagodba teksta
KONTRAST
VELIČINA SLOVA
RAZMAK IZMEĐU SLOVA
RAZMAK IZMEĐU RIJEČI
PRORED
SB Online | Milanović iz Sibinja: Ne želim bosanski lonac SB Online | Milanović iz Sibinja: Ne želim bosanski lonac

PRIJE 2 MJESECA
TEKST: Ured predsjednika
FOTO: Ured predsjednika Republike Hrvatske / Tomislav Bušljeta

Prilagodba teksta ▼
KONTRAST
VELIČINA SLOVA
RAZMAK IZMEĐU SLOVA
RAZMAK IZMEĐU RIJEČI
PRORED

„Ovo je malo mjesto u kojem se presijava cijela hrvatska povijest, kultura, porijeklo, korijeni, geni“, rekao je danas predsjednik Republike Zoran Milanović sudjelujući na svečanoj sjednici Općinskog vijeća Općine Sibinj koja je održana povodom obilježavanja 89. obljetnice „Sibinjskih žrtava", Dana općine i Dana osnovne škole „Sibinjskih žrtava“.

„Kroz opismenjivanje hrvatskog puka i djece koje je počelo u drugoj polovici 19. stoljeća počelo je formiranje jedne zajednice svijesti, hrvatske nacionalne zajednice, moderne hrvatske političke nacije koja je 1935., u veljači kada su pale Sibinjske žrtve, već pomalo stasala. Bila je svjesna sebe, svjesna u kojim okolnostima se razvija, koje su joj prepreke na putu“, rekao je predsjednik Milanović podsjetivši kako je tom događaju prethodilo puno groznih stvari kao što su smrt Stjepana Radića i uhićenje Vlatka Mačeka, čelnika HSS-a.

Predsjednik Milanović u obraćanju je govorio i o današnjoj Europskoj uniji istaknuvši kako stvaranje Europe u kojoj će sve biti uniformirano i dobro, u kojoj će svi živjeti prema istim pravilima i misliti isto te imati isti sustav vrijednosti, nije dobro. „Ta vrsta postrojavanja u Jugoslaviji, pa ni u Austro-Ugarskoj prije toga, nije završila dobro. Ja ne želim Europsku uniju u kojoj ćemo imati neki ekvivalent 'bosanskog lonca', u kojoj se svi zajedno pržimo i u kojoj ne znaš tko je Hrvat, a tko Srbin, tko je Litvanac. Ja želim, slikovito rečeno, da se vidi na stolu što ima. Jedino tako hrvatski narod može osmisliti i sadržajno ispuniti svoj život, postojanje, rad i prosperitet u Europskoj uniji“, rekao je Predsjednik. 

U tom smislu, dodao je kako je povijest već pokazala da glavnu riječ vode oni koji su najveći, “prije je to bila beogradska klika, a danas su to u Europi oni koji su neusporedivo veći od nas”. “Ja sam za Hrvatsku koja će biti identitetski svjesna sebe, koja će tako odgajati svoju djecu, ne postrojavati ih i od njih raditi uniformirane vojnike - mada i to nije isključeno, ali u ovom trenutku nije potrebno - nego stvarati ljude koji su svjesni kakvoj zajednici pripadaju, koliko je stara, ukorijenjena i koliko ju je nemoguće iskorijeniti“, pojasnio je predsjednik Milanović svoje viđenje Hrvatske u Europskoj uniji.

„Hrvatsku je branilo malo dobrih ljudi i taj mali broj dobrih ljudi je branio i ovaj kraj i Bosansku Posavinu. Nisu je branili samo Posavljaci, nego i Hrvati, naši građani odavde jer inače nikada ne bi bila obranjena. Sudbina Bosne i Hercegovine i hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini je organski, pupčano povezana s hrvatskim narodom. Mi smo jedan narod u dvije države i koliko je nama dobro, toliko je dobro i njima. O njima moramo brinuti tako da poštujemo tuđe, da poštujemo drugu državu, za to se treba hrvatska vlast zalagati i svi vi koji ste porijeklom od tamo, koji promišljate Hrvatsku, naš identitet i naše interese, mislit ćete tako“, poručio je predsjednik Milanović.

Na posljetku, zaželjevši Sibinjkama i Sibinjanima uspjeh u poslu, zaželio im i da budu uspješni u povlačenu europskih sredstava. „Taj novac je tu. Da bismo ga dobili mi moramo učiniti neke stvari koje inače ne bismo učinili. Ali ćemo učiniti to da bismo iz tog novca obnovili nogostupe, infrastrukturu, sve ono što možda ne biste mogli inače, ne tako brzo. Ali i čini razliku između jednog zapuštenog perifernog sela, što ne želite biti i niste nikada bili, i jednog urbanog prostora, što vam se nudi i što jeste“, zaključio je predsjednik Milanović. 

Ove godine obilježava se 89. obljetnica sjećanja na tragične događaje iz veljače 1935. godine kada su, kao žrtve jugoslavenske žandarmerije, život izgubila osmorica seljaka sibinjskog kraja. Ubijeni su jer su zbog svojih domoljubnih ideja krenuli u mirne prosvjede protiv represije velikosrpskog režima. Sibinjske žrtave već godinama predstavljaju simbol domoljubne svijesti i pravedne borbe hrvatskoga naroda za slobodu i samostalnost te iz tog razloga Općina Sibinj 19. veljače slavi Dan Općine, a mjesna osnovna škola, koja je prije nekoliko godina promijenila ime u OŠ „Sibinjskih žrtava“, slavi svoj dan.

Osim predsjednika Milanovića na svečanosti su govorili predsjednik Općinskog vijeća Općine Sibinj Krunoslav Eraković, načelnik Općine Josip Pavić, ravnatelj Osnovne škole „Sibinjskih žrtava“ Josip Šišmanović i pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje, sport i kulturu Brodsko-posavske županije i izaslanica župana Brodsko-posavske županije Ankica Vukašinović. 

Uz predsjednika Milanovića u Sibinju je bila savjetnica Predsjednika Republike za ljudska prava i civilno društvo Melita Mulić.
 



Ocijenite članak

Prijavite se da možete ocijeniti ovaj članak. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje.

Prijavite se da možete komentirati ovaj članak. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje.