Folklornu tradiciju dugu 90 godina proslavio KUD ʼGraničarʼ iz Lužana

Iza Kulturno umjetničkog društva Graničar iz Lužana 90 je godina postojanja i rada na očuvanju tradicijske i folklorne baštine.
 *
- Došli smo do rukopisa iz 1934. godine, u kojem piše da od 1919. godine, po povratku mladića iz Lužana iz Prvog svjetskog rata, javlja se želja za osnivanjem folklornog društva. Odlučili su osnovati društvo pod imenomLužanska omladina i za predsjednika je izabranMirko Pleša . Na Gospu 15.kolovoza 1925. svečano je otkriven spomenik kralju Tomislavu kada je nastupilo društvo Hrvatski sokol – podsjećaju iz KUD-a Graničar.
 *
Nakon Drugog svjetskog rata društvo nastavlja rad pod imenom Seljačka sloga , a 1946. godine u Lužane dolazi legendarni etnolog i osnivač ansambla narodnih plesova LADO, prof. Zvonimir Ljevaković kako bi okupio i pripremio članove ogranka Seljačke sloge za nastup pred Josipom Brozom Titom u Beogradu. Ubrzo društvo mijenja ime u Graničaru i nastupa na folklornim smotrama. Od kraja tridesetih do šezdesetih godina 20. stoljeća najpoznatiji svirači bili su Ojdanići iz Ciglenika, a s njima je prvi javni nastup imao Anta Mutavdžić Grajo i to na 'vašaru' u Novoj Kapeli. 
 *
Razdoblje koje slijedi zasigurno je obilježio svestrani, samouki glazbenik i jedan od istinskih narodnih umjetnika rođen u Lužanima 1919. godine. Svirao je violinu, violu, tamburu, harmoniku, usnu harmoniku, te kontrabas. Čovjek za koga kažu da je posjedovao najveće sviračko umijeće među svim slavonskim samoukim sviračima. Svirajući violinu u čuvenom sastavu vrsnih glazbenika iz LADO ansmabla nastupao je u mnogim europskim zemljama Još i danas LADO na svom repertoaru ima Grajin drmeš . Glazbena nadarenost, sviračko umijeće i njegove majstorije na violini i tamburi samici, ai ostalim instrumentima na kojima je svirao u zemlji i diljem svijeta nije moglo proći nezapaženo. Međunarodni žiri dodijelio mu je Europsku nagradu za narodnu umjetnost 1978. godine. Dokumentarnu emisiju o Graji HTV je snimila 1974. godine.
*
Kada su Ojdanići prestali djelovati Graničar s u nastavili pratiti Grajiće. Otac Anta , sinovi Mata i Toma , te Drago Mikačić, Ivica Mikačić, Milan Krnić, Željko Cerić i Petar Kereković. Na međunarodnoj smotri folklora u Opatiji 1957. godine među pedesetak folklornih društava iz bivše države Graničar je bio drugi. 

Poslije Domovinskog rata bilo je vrijeme kada se radilo sa puno zanosa, uvježbavala se samo 'Slavonija' i to pjesme i plesovi s područja Lužana. Predsjednici su bili Anita Mličević i Antun Mutavdžić. Godine  1996. održava se i prvo Čijalo perja. Prijateljstvo s KUD-om Sveta Kata iz Donjeg Zemunika rezultiralo je potpisivanjem povelje o prijateljstvu i suradnji KUD-ova, mjesta i općina. 
*
Danas članovi KUD-a imaju na repertoaru oko 20 koreografija, a djeluje i dramska sekcija. Od 2012. godine Graničar nakon dugo godina ponovno nastupa izvan granica RH. Odlaze u Makedoniju, Ohrid (međunarodni festival Zdravko Banar ), a 2015. u Vitezu (BiH) i Sremsku Mitrovicu (Srbija).
 *
- Svake godine organiziramo dvije tradicionalne manifestacije. Čijalo perja bude posljednje subote u siječnju, na manifestaciji uz domaćina sudjeluju još četiri gosta KUD-a iz različitih dijelova Slavonije, ai šire – ističe predsjednica KUD-a Graničar Danijela Vinković dodajući da organiziraju i Dječju smotruJesen stigla svegasadaima održavati u listopadu. Danas KUD Graničar broji oko 40 djece u dvije dječje skupine i 30 članova u odrasloj folklornoj sekciji.