Evo kojih sve lijekova nedostaje u ljekarnama

SEZONA je virusa. Prema posljednjim podacima koje je objavio Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ), u Hrvatskoj su ove sezone zabilježene 322 prijave oboljelih od gripe. 

Među pristiglim prijavama kliničke gripe, stopa incidencije je uobičajeno najveća u djece predškolske i školske dobi, a najniža u osoba u dobi od 65 godina i više, navode iz HZJZ-a.

Tu su i covid te streptokok. Oboljelih od streptokoka imamo i nešto veći broj no inače. 

Bilo da je riječ o nekoj od navedenih zaraza ili o običnoj prehladi, mnogi građani nakon pojave ranih simptoma kao što su kašalj, povišena temperatura ili curenje iz nosa pohrle u ljekarne kako bi se opskrbili bezreceptnim lijekovima koji pomažu u liječenju. No od građana stižu informacije o nestašicama lijekova u ljekarnama, poput Maxflua koji se najčešće koristi u ublažavaju simptoma prehlade i gripe. 

Nestašica lijeka za gripu i prehladu

Hrvatska agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) potvrdila je za N1 da je trenutno nestašica Maxflua u Hrvatskoj.

"U tijeku nestašica lijeka Maxflu šumeće tablete s okusom limuna s očekivanim trajanjem do 13. siječnja 2023. godine", rekli su nam iz HALMED-a.

Coldrex je još jedan od lijekova koji pomažu u ublažavanju simptoma prehlade i gripe, a kako navodi HALMED, nema problema u nabavi ovog lijeka.

"Na tržištu su trenutačno dostupni lijekovi Coldrex vrući napitak s okusom limuna prašak za oralnu otopinu, Coldrex MaxGrip Limun prašak za oralnu otopinu, Coldrex ComboGrip 500 mg/100 mg/6,1 mg tvrde capsule i Coldrex tablete. Za lijek Coldrex ComboGrip 500 mg/200 mg/10 mg prašak za oralnu otopinu nositelj odobrenja je odlučio iz komercijalnih razloga obustaviti stavljanje u promet u srpnju 2022. godine te se određene količine predmetnog lijeka još nalaze u ljekarnama", kažu nam iz HALMED-a.

Fali i drugih lijekova

Kako su nam kazali iz Hrvatske ljekarničke komore, na popisu lijekova koji trenutno nisu dostupni su, osim Maxflua i dva oblika Coldrexa, i neki drugi koji se koriste za liječenje simptoma prehlade, gripe i drugih infekcija.

Tablični popis lijekova za koje je HALMED zaprimio prijavu nestašice lijeka dostupan je OVDJE. Na popisu je gotovo 300 lijekova, pri čemu bi neki trebali biti ponovno dostupni već u siječnju, a za neke se ne zna do kada će trajati razdoblje nestašice.

"Unatoč navedenim nestašicama, na tržištu je registriran veći broj lijekova za to terapijsko područje tako da postoje druge terapijske opcije za naše pacijente", rekla je za N1 Ana Soldo, predsjednica Komore.

Soldo također ističe da su se problemi s nestašicama lijekova "višestruko povećali nakon covida i situacije s ratom u Ukrajini te mnoge članice EU-a uvode različite sustave za praćenje nestašica te pokušavaju organizirati mehanizme za lakše premoštavanje problema sa nestašicama lijekova".

Nema Lupoceta

Na HALMED-ovom popisu lijekova u nestašici su i šumeće tablete Lupocet 1000 koje sadrži djelatnu tvar pseudoefedrin koja smanjuje oteknuće sluznice nosa i sinusa te pomaže otkloniti začepljenost nosa i čini sinuse prohodnima te time olakšava disanje. Lupocet se koristi i za snižavanje temperature, ublažavanje glavobolje, gripoznih stanja itd. Na popisu se navodi da ovog lijeka nema od siječnja 2022. godine i ne zna se kad će ponovno biti dostupan.

Daleron 500 mg tablete sadrži paracetamol pa se također koristi za snižavanje povišene tjelesne temperature. Isto vrijedi i za Daleron 120 mg/5 ml (oralna suspenzija). Niti jedan od ovih lijekova nije dostupan od ljeta prošle godine, a kao razlog nestašice navode se komercijalni razlozi.

Nestašica je i određenih antibiotika poput nekih vrsta Klavocina, Ospamoxa, Augmentina, Betaklava, Zinnata itd. Nedostaje i Decortina koji se, između ostalog, koristi kod bolesti pluća i bronha (npr. bronhialna astma).

Zašto dolazi do nestašice?

Iz HALMED-a ističu da je na hrvatskom tržištu dostupno gotovo 3.500 odobrenih lijekova, ali da se svaki lijek povremeno može naći u nestašici.

"Informacije radi, na našem tržištu trenutačno je dostupno približno 3.500 odobrenih lijekova. Svaki se lijek može povremeno naći u nestašici, primjerice zbog zastoja u lancima opskrbe lijekovima iz logističkih razloga, kašnjenja u proizvodnji, povećane potražnje i dr. U Republici Hrvatskoj trenutačno nemamo zabilježenu nijednu kritičnu nestašicu lijeka te su za lijekove u nestašici dostupne zamjenske terapije s istim djelatnim tvarima ili iz istih terapijskih skupina", navode iz HALMED-a.

U slučaju nestašice, HALMED na raspolaganju ima alate "koji se temelje na preraspodjeli zaliha istog ili zamjenskog lijeka s tržišta druge države članice EU-a".

HALMED naglašava da se stanje s opskrbom lijekova pomno prati. "Unatoč povremenim nestašicama, zakonskim mehanizmima pacijentima su osigurane zamjenske terapije i odgovarajuća opskrba tržišta."

Izvor: Index