SB Online
Promjena teme
Prijava
Pretraži SB Online

Europom se širi svinjska kuga, Hrvatska uvodi dodatne mjere

SB Online | Europom se širi svinjska kuga, Hrvatska uvodi dodatne mjere SB Online | Europom se širi svinjska kuga, Hrvatska uvodi dodatne mjere
Prilagodba teksta ▼
KONTRAST
VELIČINA SLOVA
RAZMAK IZMEĐU SLOVA
RAZMAK IZMEĐU RIJEČI
PRORED

Prvi slučajevi ASK-a u domaćih svinja pojavili su se na tri farme u NjemačkojNakon što je Njemačka prijavila Europskoj komisiji prve slučajeve afričke svinjske kuge (ASK) u domaćih svinja na tri gospodarstva smještena u administrativnom području Brandenburg, koje se nalazi neposredno uz granicu s Poljskom, Hrvatska uvodi dodatne mjere.

Kako navode iz Ministarstva poljoprivrede: "Sprječavanje, kontrola i iskorjenjivanje ASK pitanje je visokog prioriteta za Europsku uniju (EU) jer predstavlja ozbiljan rizik za važan sektor svinjogojstva, populaciju divljih svinja i okoliš. Od prve pojave ASK na području EU 2014. godine, bolest se proširila na veliki broj država članica te je trenutno prisutna u njih 10 (Bugarska, Estonija, Njemačka, Mađarska, Latvija, Litva, Poljska, Rumunjska, Slovačka i Italija). Tijekom 2020. godine u sustav prijave bolesti Europske komisije (ADNS) prijavljeno je 11 027 slučajeva ASK u divljih svinja te 1240 pozitivnih gospodarstava od čega je čak 1053 pozitivnih gospodarstava u Rumunjskoj. Najviše pozitivnih divljih svinja potvrđeno je u Mađarskoj, Poljskoj, Rumunjskoj i Bugarskoj. Ukupni iznos sredstava iz EU fondova utrošenih za provedbu mjera kontrole ASK u razdoblju od 2014. do 2020. godine iznosio je oko 174 milijuna eura, a za 2021. godinu predviđeno je 14.5 milijuna eura za mjere iskorjenjivanja i sprječavanja ASK." Kategorizacija
U cilju procjene biosigurnosne situacije, dodaju iz Ministarstva, na svinjogojskim farmama te informiranja posjednika i poduzimanja određenih mjera u cilju smanjenja rizika od pojave i širenja afričke svinjske kuge, od 2019. godine do danas su sva gospodarstva koja drže svinje u Hrvatskoj kategorizirana u odnosu prema biosigurnosti. "Do sada je u tu svrhu utrošeno više od 27 milijuna kuna. Kategorizacija gospodarstva provodi se na trošak državnog proračuna za novu farmu koja se prvi put kategorizira kao i za one posjednike koji imaju do 10 svinja i prošli su edukaciju o biosigurnosti kod naših savjetnika i unaprijedili razinu biosigurnosti na svojim gospodarstvima. Zbog velikog broja gospodarstava u najnižoj kategoriji koja ne udovoljavaju uvjetima biosigurnosti, donesene su dodatne preventivne mjere koje uključuju kliničke preglede svinja prije premještanja i klanja na vlastitom domaćinstvu, na takvim gospodarstvima, a ujedno je i onim gospodarstvima koja su unaprijedila biosigurnost omogućena ponovna kategorizacija. Od 2019. godine provodi se i Program nadziranja ASK, odobren i sufinanciran od strane EK koji uključuje pretraživanje uzorka podrijetlom od uginulih domaćih i divljih svinja te pretraživanje uzoraka zdravih odstrijeljenih divljih svinja u visoko rizičnom području uz granicu sa Srbijom te Bosnom i Hercegovinom. Također, bit će objavljen novi Javni poziv za sufinanciranje troškova postavljanja dvostrukih ograda za posjednike koji drže svinje na otvorenom, s obzirom na povećani rizik od kontakta s divljim svinjama koje predstavljaju izvor zaraze za domaće svinje. Ministarstvo poljoprivrede od 2019. godine sufinancira troškove postavljanja dvostrukih ograda s 80 % stvarno nastalih troškova materijala do maksimalnog iznosa od 20 tisuća kuna po korisniku te je u tu svrhu tijekom 2019. i 2020. godine isplaćen iznos veći od 1,3 milijuna kuna za ukupno 119 posjednika. U lovištima je također potrebno provoditi stroge biosigurnosne mjere, a naredbom o smanjenju brojnog stanja pojedine vrste divljači donesenoj 2018. propisano je smanjenje brojnog stanja divlje svinje u lovištima na području cijele Hrvatske na 50 % matičnog fonda. Naime, na području gdje se pojavi ASK smrtnost divljih (i domaćih) svinja je gotovo 100 %, pa se želi umanjiti rizik i omogućiti opstanak populacije divljih svinja.

Jedan od vukovarskih svinjogojaca nam je rekao kako bi pojava afričke svinjske kuge u Hrvatskoj bila iznimno opasna, pa je ključno i dalje poduzimati sve mjere zaštite kako bi se to spriječilo.

Zaštita
- Ulazak te bolesti na farme u Njemačkoj pokazuje kako mjere zaštite treba podići na višu razinu, neovisno o troškovima koje to iziskuje, jer bi potencijalni prodor na farmu i činjenica da je sve svinje potrebno eutanazirati dugotrajno donijelo još više štete. Ljudi kojima je svinjogojstvo i proizvodnja mesa i suhomesnatih proizvoda prioritetno, odnosno zanimanje od kojega žive, našli bi se pred zidom ako bi im pojava bilo koje bolesti oduzela mogućnost daljnje proizvodnje - naveo je, dodajući kako bi, baš zbog toga, zemlje u kojima se ova bolest pojavi, trebale dobro razmisliti o izvozu svinjskoga mesa sve dok se situacija ne riješi. (Izvor: Zdenka Rupčić za Glas Slavonije)


Ocijenite članak

Prijavite se da možete ocijeniti ovaj članak. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje.

Prijavite se da možete komentirati ovaj članak. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje.

Vezane teme: