Zašto se na internetu najbrže šire najjače emocije?

Objave koje nas naljute, uplaše ili šokiraju često se šire brže od onih koje mirno objašnjavaju činjenice. Zašto je to tako i kako možemo izbjeći da emocije upravljaju našim odlukama?

U ovom članku saznat ćete:

• zašto se emocionalni sadržaji tako brzo šire internetom
• kakvu ulogu u tome imaju algoritmi, ali i ljudi
• kako umjetna inteligencija može dodatno pojačati taj učinak
• jednostavnu tehniku koja pomaže zastati prije nego što nešto podijelimo

Zamislite da otvorite društvenu mrežu i ugledate naslov: "Roditelji upozoravaju na novu opasnost!" Osjećate zabrinutost i poželite odmah poslati objavu prijateljima ili članovima obitelji. Tek kasnije pročitate cijeli članak i shvatite da naslov ne odgovara onome što u njemu zapravo piše. Takve situacije nisu rijetkost. I nisu slučajne.

Ljudi prirodno obraćaju više pažnje na sadržaje koji bude snažne emocije. Strah, ljutnja, iznenađenje ili oduševljenje pomažu nam da brzo procijenimo situacije koje bi mogle biti važne. Upravo zato emocionalne objave češće privuku naš pogled i potaknu nas na reakciju. Stručnjaci za medijsku pismenost već godinama upozoravaju da upravo snažne emocije mogu smanjiti našu spremnost da zastanemo i provjerimo informaciju prije nego što je podijelimo.

Na internetu tu priču dodatno pojačavaju algoritmi. Oni ne procjenjuju je li sadržaj istinit ili lažan. Promatraju kako korisnici reagiraju. Ako velik broj ljudi komentira, dijeli ili dugo gleda određenu objavu, algoritam zaključuje da je sadržaj zanimljiv te ga preporučuje još većem broju korisnika. Zato objava koja izazove burne reakcije često dobije veću vidljivost od one koja mirno objašnjava činjenice.

Posljednjih godina pojavio se još jedan čimbenik – umjetna inteligencija. Danas se pomoću AI alata mogu vrlo brzo izraditi fotografije, videozapisi ili tekstovi koji izgledaju uvjerljivo i pritom izazivaju snažne emocije. Sama tehnologija nije problem. Naprotiv, može biti iznimno korisna u obrazovanju, radu i kreativnosti. Problem nastaje kada se koristi za stvaranje sadržaja čiji je cilj izazvati paniku, bijes ili zbunjenost. Upravo zato danas nije dovoljno pitati: "Je li ovo zanimljivo?" Trebamo se pitati i: "Je li ovo provjereno?"

Dobra vijest je da postoji jednostavna navika koja može pomoći cijeloj obitelji. Nazovimo je pravilo STOP.

S – Stani. Nemoj odmah reagirati.

T – Treba li ovu objavu odmah podijeliti?

O – Odakle dolazi informacija? Tko ju je objavio?

P – Potvrdi. Možeš li istu informaciju pronaći u još jednom pouzdanom izvoru?

Ovih nekoliko sekundi često je dovoljno da emocije ne preuzmu glavnu riječ. S djecom ne moramo razgovarati samo kada naiđu na problem. Iskoristite neku viralnu objavu i pitajte ih: "Što misliš, zašto je baš ova objava postala toliko popularna?" Takvo pitanje razvija naviku razmišljanja i pomaže im da razlikuju ono što privlači pažnju od onoga što je doista važno.

Internet će uvijek biti mjesto puno zanimljivih, korisnih i zabavnih sadržaja. No što bolje razumijemo kako emocije utječu na naše odluke, to ćemo lakše razlikovati ono što nas želi informirati od onoga što samo želi privući našu pažnju.

Rečenica za podcrtati

Najbrže se ne širi ono što je najtočnije, nego ono što u nama probudi najjaču emociju.

Ako emocije mogu tako lako privući našu pažnju, postavlja se još jedno pitanje – koliko vremena provedemo na internetu prije nego što uopće primijetimo da je prošao cijeli sat?