Društvo

TARTUFI RASTU I NA OBRONCIMA POŽEŠKIH GORA: Mit postao zbilja

Pronalaženje gljiva tartufima nije samo privilegija Istrana.

Šorovima Velike Kopanice projahala slavonska pokladna tradicija
TARTUFI RASTU I NA OBRONCIMA POŽEŠKIH GORA: Mit postao zbilja

Pronalaženje gljiva tartufima nije samo privilegija Istrana. Njih ima i izvan Istarskog poluotoka pa i kod nas u Požeštini, što je stalno u svojim napisima isticao poznati gljivar Romano Božac. Dugo se čekalo na materijalni dokaz da ih se pronađe. I onda je prije desetak godina mit postao zbilja. Iskopani su u šumama Dilj gore oko Sovskog jezera u čaglinskoj općini. Psi dresirani za njihovo pronalaženje, a dovedeni su iz Istre, s lakoćom su ispod zemlje njušili crne gomolje ove skupocjene delicije.

Nakon što su pronađeni na Dilj gori dvije godine kasnije tartufi su se našli na jelovniku restorana Braniteljske zadruge u Čaglinu. Jela je pripremao kuhar Darko Ružojčić koji je radio u Istarskim hotelima a nakon ljetne sezone našao se na ispomoći braniteljima u Čaglinu. Nažalost, zbog niza okolnosti Zadruga je nedugo prestala sa radom.

Krajem prošlog stoljeća pronalazak tartufa u požeškom kraju pojedinci su prijavljivali u Stražemanu, Kutjevu i Požegi. Nažalost, bila je riječ o gljivi velikoj gomoljači koja sliči tartufu i također raste pod zemljom.

Oko tartufa se vrte veliki novci pa nije trebalo dugo čekati da i Slavonci nabave i dresiraju pse za taj posao i pribave dozvole za rad. Nekoliko je uspješnih tartufara u Požeštini. Njihove pronađene gljive njima znanim kanalima opet završavaju u Istri a vjerojatno i u Italiji gdje postižu vrtoglave cijene.

U Požegi ima ideja a radi se i projekt za umjetnom proizvodnjom tartufa. Slično kao to rade najvećih potrošači Talijani i Francuzi koji gotovo dvije trećine gljiva proizvode na plantažama. Projekt predviđa uzimanje u koncesiju tridesetak hektar šume čiji bi se korijen drveća „zarazio“ micelijem. Čak se zna i požeški restoran koji bi nudio jela sa tartufima. Posao bi se brzo isplatio a brojni turisti umjesto u Istru išli bi u Požeštinu uživati u jelima sa tartufima.

U prilog opravdanosti projekta govori i primjer poduzetnog Našičanina koji je prije 20 godina kupio više stotina sadnica lješnjaka zaraženih micelijem u Italiji. Njih je zasadio na svojim njivama i već petnaestak godina vadi skupe gomolje.

Komentari

Ostavite komentar

0 / 2000

Učitavanje komentara…

Povezane vijesti