Što se događa s vašim podacima kada ih povjerite AI-ju?

ChatGPT, Gemini, Claude i Copilot postali su svakodnevni alati. No, kada im pošaljemo dokument, fotografiju ili dio poslovne komunikacije, rijetko se zapitamo – što se nakon toga događa s tim podacima?

Zamislite jednostavnu situaciju. Dobili ste ugovor od deset stranica, napisan pravnim jezikom koji jedva razumijete. Umjesto dugotrajnog čitanja, učitate ga u AI i napišete: 'Objasni mi ovaj ugovor jednostavnim riječima.' Nekoliko sekundi kasnije imate sažetak. Odlično. Ali ugovor možda sadrži vaše ime, adresu, OIB, broj računa, financijske podatke ili povjerljive informacije druge osobe. Znate li kome ste upravo predali taj dokument?

AI nije privatna bilježnica

Kada nešto napišemo ChatGPTu, Claudeu, Geminiju ili Copilotu, lako je steći osjećaj da razgovaramo samo sa strojem. U stvarnosti koristimo internetsku uslugu kojom upravlja kompanija i koja ima vlastita pravila o pohrani, obradi i korištenju podataka. A ta pravila nisu ista.

OpenAI, primjerice, omogućuje korisnicima ChatGPTa da isključe korištenje novih razgovora za poboljšavanje modela. Postoji i Temporary Chat, čiji se sadržaj ne koristi za poboljšavanje modela dok je razgovor privremen, iako se kopija može određeno vrijeme zadržati zbog sigurnosti. Anthropic kod Claudea također omogućuje kontrolu nad korištenjem razgovora za poboljšavanje modela, dok se Incognito razgovori ne koriste u tu svrhu. Google za Gemini navodi da, kada je uključena opcija Keep Activity, određene podatke iz korištenja servisa može koristiti za poboljšavanje svojih usluga, uključujući generativne AI modele. Dio razgovora može biti pregledan i od strane ljudi radi poboljšavanja usluge. Microsoft također razlikuje potrošački Copilot od poslovnog Microsoft 365 Copilota. Upravo je ta razlika važna.

Poslovni AI nije nužno isto što i besplatni AI

Kod poslovnih verzija zaštita podataka često je drugačije postavljena. OpenAI, Anthropic i Microsoft navode da se kod određenih poslovnih proizvoda podaci korisnika po defaultu ne koriste za treniranje njihovih temeljnih modela. Zato rečenica sve što napišete AI-ju koristi se za treniranje jednostavno nije točna.

Pravo pitanje glasi: Koji servis koristite, kakav račun imate i koje ste postavke privatnosti uključili? Da to nije samo teorijski problem, pokazuje i poslovni svijet. Reuters je u rujnu izvijestio da su kompanije poput Nvidije, Palantira i Booz Allen Hamiltona ograničavale ili preispitivale korištenje određenih AI alata zbog zabrinutosti oko osjetljivih podataka i intelektualnog vlasništva. Ako velike tehnološke kompanije razmišljaju što smiju poslati vanjskom AI servisu, isto pitanje vrijedi postaviti i prije nego što mu predamo vlastite dokumente.

Jedno pravilo prije tipke Pošalji

AI može biti izvrstan alat za sažimanje ugovora, analizu tablice ili sastavljanje poslovnog dokumenta. Rješenje nije prestati ga koristiti. Ali, prije slanja osjetljivog sadržaja zastanite nekoliko sekundi. Biste li taj isti dokument bez razmišljanja poslali nepoznatoj vanjskoj kompaniji? Ako ne biste, uklonite OIB, adresu, broj računa, podatke o klijentima, poslovne tajne i sve ostalo što AI-ju nije potrebno za izvršenje zadatka. Kod poslovnih podataka koristite alate i račune čija pravila zaštite podataka vaša organizacija poznaje i odobrava.

Prije nego što AI pitate što piše u vašem dokumentu, dobro je znati kome zapravo povjeravate svoje podatke i što se s njima može dogoditi.