Novi iseljenici iz Hrvatske nisu skloni domovini. 27% ih želi uzeti njemačko državljanstvo

Vremena se mijenjaju kao i odnos novijih hrvatskih iseljenika prema domovini, za razliku od gastarbajtera više je ne idealiziraju. Samo 8% roditelja iz novije generacije iseljenika djecu je upisalo u program hrvatske nastave u Njemačkoj, više od 27% ih želi uzeti njemačko državljanstvo, a noviji iseljenici manje posjećuju i hrvatske katoličke misije/župe i ispisuju se iz registra katoličkih vjernika u Njemačkoj, prenosi Večernji list.

Pokazalo je istraživanje politologa i povjesničara Tade Jurića s Hrvatskog katoličkog sveučilišta „Percepcija iseljenika o Hrvatskoj" provedeno u dijaspori u Njemačkoj na uzorku od 1200 ispitanika 2018. i 534 ispitanika 2021.

Dok su mnogi stariji iseljenici, cijelog života živjeli za Hrvatsku i ulagali u nju sav svoj kapital, znanja i emocije, novo istraživanje pokazuju da se kod recentnog iseljeništva iz tzv. EU vala iseljavanja ta idealizacija domovine ne uočava, čak prevladava negativna slika. Iseljavanje građana nije zaustavljeno ni u lanjskoj pandemijskoj godini u kojoj se iz Hrvatske iselilo 34.046 građana, dok se u Hrvatsku doselilo 33.414 osoba.

 U Njemačku lani se iselilo 26.355 građana. Jurićevo istraživanje pokazuje da iseljenici smatraju da domovinska i iseljena Hrvatska nisu učinkovito i uspješno povezane, da Hrvati u domovini imaju negativan stav prema hrvatskom iseljeništvu i njeguju brojne predrasude prema iseljeništvu, ali i da Hrvatska ne čini dovoljno da pomogne iseljenicima i Hrvatima izvan Hrvatske, piše Večernji list. 

Više od polovice novijih iseljenika ima izrazito negativnu sliku hrvatske vlasti i zbivanja u domovini, a svega je 5,6% zadržalo pozitivnu percepciju domovine. Zabrinjavajući trendovi po pitanju slabljenja nacionalnog identiteta u iseljeništvu odražavaju se u činjenici da sve manje novijih iseljenika pohađa hrvatsku nastavu u inozemstvu. Samo 8% roditelja izjavljuje da su upisali djecu u program hrvatske nastave u Njemačkoj.

Kako piše Večernji list, noviji iseljenici znatno manje posjećuju tradicionalna mjesta okupljanja hrvatskih iseljenika poput hrvatskih katoličkih misija i nedjeljne mise - govori Jurić. Naime, 47,7% ispitanika odgovorilo je da posjećuje hrvatske katoličke misije/župe u mjestu boravka, a njih 52,3% ne. Usto, novi hrvatski iseljenici se, dodaje, u velikom broju ispisuju iz registra katoličkih vjernika u Njemačkoj. Jurić to interpretira time da su novije generacije očito manje sklone biti praktični vjernici i družiti se sa svojim narodom za razliku od gastarbajtera, a s druge strane ispisivanjem ne moraju plaćati crkveni porez, koji iznosi 9% od poreza na dohodak, odnosno oko 1% plaće. No to ne znači, dodaje, da su mise na hrvatskom jeziku u Njemačkoj prazne jer, štoviše, od svih etničkih skupina katoličke vjeroispovijesti u Njemačkoj Hrvati prednjače u posjećivanju misa nedjeljom.

No, s obzirom na dolazak čak 310.000 novih hrvatskih iseljenika, u relativnom omjeru događa se pad tog trenda. Liberalno orijentiranih 56,8% Noviji iseljenici su više liberalno orijentirani jer ih čak 56,8% izjavljuje da su liberalnog svjetonazora, a konzervativno ih je 43,2%. Čak 27,4% hrvatskih iseljenika izjavljuje da namjerava uzeti njemačko državljanstvo.

Negativna percepcija Hrvatske kod novog hrvatskog iseljeništva ogleda se u činjenici da više od polovine ispitanika izjavljuje da ima u potpunosti negativnu i donekle negativnu sliku o Hrvatskoj, četvrtina je indiferentna, a jedna četvrtina ima pozitivnu sliku. Hrvatskom društvu i državi najviše zamjeraju što nisu dobili priliku u vlastitoj zemlji, kao i nedostatak iskrene borbe protiv korupcije, klijentelizma i pogodovanja na svim razinama - zaključuje Jurić a piše Večernji list.