Nova pravila u drugom mirovinskom stupu. Fondovima širi spektar ulaganja, korisnike čekaju pozitivne promjene

Početkom listopada Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike pustilo je u jednomjesečnu javnu raspravu prijedlog izmjena i dopuna Zakona o obveznim mirovinskim fondovima, piše tportal.

Zakonske izmjene trebale bi doprinijeti diversifikaciji ulaganja po pojedinim klasama imovine, smanjenju izloženosti tržišnim rizicima i kreditnom riziku te omogućiti veću profitabilnost ulaganja.

"Iako mirovinski fondovi od početka svojeg poslovanja kontinuirano ostvaruju prinose (s izuzetkom trenutne situacije povezane s ruskom agresijom na Ukrajinu, što predstavlja posljedicu širih gospodarskih trendova), uslijed promjena trendova na tržištu kapitala i radi daljnjeg osiguranja stabilnih i većih prinosa potrebne su izmjene zakona dodatnim proširenjem mogućnosti ulaganja, kao i liberaliziranjem postojećih mogućnosti ulaganja", piše u obrazloženju prijedloga izmjena zakona.

Predloženim izmjenama fondovima se povećavaju limiti za ulaganja u rizičnije imovinske klase, a uvodi se i mogućnost ulaganja u nove vrste imovine, ovisno o kategoriji fonda. Uz odgovarajuća ograničenja, fondovi bi ubuduće mogli ulagati u nekretnine, neuvrštene hipotekarne obveznice te prenosive vlasničke vrijednosne papire kojima se trguje na multilateralnim trgovinskim platformama.

Dosad je ulaganje u nekretnine bilo moguće samo posredno, putem alternativnih investicijskih fondova, a po novome bi fondovi mogli direktno ulagati u nekretnine.

Kada je riječ o ograničenjima za mirovinske fondove kategorija A i B, uvodi se dio portfelja koji se sastoji od slabije likvidne imovine te koji se promatra kao ‘alternativna klase imovine’ s kumulativnim limitom od 20 posto za fond kategorije A i 15 posto za fond kategorije B.

Fondovima kategorija A i B povećava se mogućnost korištenja izvedenica, bilo za zaštitu portfelja, bilo za efikasno upravljanje portfeljem, dok se mirovinskim fondovima kategorije C povećava mogućnost korištenja izvedenica za zaštitu portfelja.

Ubuduće se predviđa i povećanje najveće dozvoljene izloženosti jednom izdavatelju s dosadašnjih tri na pet posto neto vrijednosti imovine fonda.