Kud ide naš KUD? Vodeći etnolozi i čuvari baštine u raspravi o budućnosti folklornog amaterizma

SLAVONSKI BROD - U sklopu Dana europske baštine, u Edukacijsko-multimedijalnom centru / Centru za nematerijalnu kulturnu baštinu u Slavonskom Brodu održava se konferencija „Kud ide naš KUD? Baštinski potencijali suvremene folklorne produkcije u Slavoniji".

Ciljevi konferencije su potraga za rješenjima na pitanja i izazove s kojima se susreću akteri folklornog amaterizma, potaknuti dijalog među svima koji se bave folklorom te ojačati svijest o mogućnostima rada s nematerijalnom kulturnom baštinom. Teme konferencije su postojeći formati predstavljanja tradicijske kulture, njihova ograničenja i mogućnosti razvoja te način na koji nematerijalna kulturna dobra, kao nedovoljno iskorišten baštinski potencijal, mogu postati novi smjer rada kulturno-umjetničkih društava.

Okupili su se vodeći stručnjaci iz područja folklorne scenske produkcije, među kojima su umjetnička ravnateljica Ansambla LADO Zrinka Posavec i umjetnički ravnatelj Međunarodne smotre folklora Zagreb dr. sc. Tvrtko Zebec.

Program obuhvaća tri panela. U prvom, pod nazivom „Formati scenskog predstavljanja folklora – Trebamo li nešto mijenjati?", sudjelovali su dr. sc. Tvrtko Zebec, Ivana Mihajlic i Igor Ilić. U drugom panelu o „Materijalnoj kulturi u kontekstu folklora – Ograničenja i potencijali", govorili su Zrinka Posavec, Josip Forjan i Mirko Mihaljević. Raspravu na temu „Nematerijalna kulturna baština izvan pozornice – je li to smjer za naš KUD?" vodili su dr. sc. Martina Kelava, Krešimir Mijakovac, Tomislav Livaja i dr. sc. Marija Gačić.

Josip Forjan iz Centra za tradicijsku kulturnu baštinu osvrnuo se na povijesni razvoj scenske primjene narodne nošnje u hrvatskom folkloru, s naglaskom na slavonsko područje. Posebno je istaknuo obnovu nošnji nakon poplave u Cerni te nakon Domovinskog rata. -Paradoksalno je to reći, ali rat je zapravo pozitivno utjecao na svijest ljudi da obnove te nošnje - rekao je. Forjan upozorava da je baština iznimno široka i promjenjiva te da je nakon 40 godina rada danas manje siguran u neka pravila nego prije deset godina. Naglašava odgovornost voditelja folklornih grupa, ali i žirija. Time kako ćemo nekome govoriti možemo jako pozitivno i negativno utjecati na usmjerenje tih grupa u budućnosti.

Umjetnička direktorica Ansambla Lado Zrinka Posavec govorila je o odgoju nove publike. Lado organizira školske predstave za djecu iz cijele Hrvatske. - Ne samo da ih odgajamo u smislu da dolaze na koncerte, nego da postanu dio tih folklornih društava - kaže Zrinka Posavec i apelira da se u folklor uključe i ljudi srednje dobi, nakon što obiteljske obveze popuste. Iako digitalizacija nameće druge imperative i publika na smotrama se smanjuje, poručuje: Ne smijemo odustajati. Ništa neće moći zamijeniti živi kontakt! Vjeruje da će se ljudi vratiti amaterizmu jer on popravlja kvalitetu života.

Etnologinja Marija Gačić smatra da nema jednostavnog odgovora na pitanje kako privući djecu i mlade u KUD-ove. Rješenja treba tražiti iz različitih smjerova: kroz škole, dječje skupine i obiteljske prakse. - Sve treba krenuti zapravo od kuće, od kućnog odgoja - kaže dr. Gačić. Najboljim praksama smatra situacije kada su roditelji aktivni u folklornom društvu pa djeca prirodno idu za njima. Ističe da podrška postoji sa svih strana, od muzeja i konzervatora do udruga, ali da je potrebno više komunikacije. - Nekad jednostavno oni kojima je podrška potrebna ne znaju ni sami artikulirati što je točno problematično, napominje Marija Gačić.

Voditelj KUD-a 'Tomislav' iz Donjih Andrijevaca Matej Vinarić pozdravio je organizaciju prvog ovakvog skupa u Slavonskom Brodu nakon 15-20 godina. Smatra da je ključno umrežavanje, u čemu Brodsko-posavska županija zaostaje za Vukovarsko-srijemskom. - Treba sve krenuti od dobrog voditelja, dobre uprave društva i zapravo konstantnih edukacija, kaže Matej. Osvrnuo se i na izazov očuvanja baštine. - Ne na način da se ona konzervira kao eksponat u muzejima, nego da stvarno bude živa i da se prenosi s generacije na generaciju. O digitalnim kanalima govori nedvosmisleno. - Ne da možemo, nego moramo. To nam je ono pod jedan, rekao bih - 'must'. Mladi su, zaključuje, uglavnom na TikToku i Snapchatu, pa je nazočnost na društvenim mrežama nužna za dopiranje do publike - poručio je Vinarić.