Izvedena praizvedba predstave „U potrazi za Ivanom“

Ove godine obilježava se značajna 150. obljetnica rođenja Ivane Brlić-Mažuranić pa se raznim programama njoj u čast slavi bogato nasljeđe kojim do danas nadahnjuje čitatelje diljem svijeta. Uvertira u tako značajnu godinu jest i izvedena praizvedba predstave „U potrazi za Ivanom“. Biografska je to drama o Ivani Brlić-Mažuranić ispričana kroz tri glumice Marinu Kostelac, Matildu Sorić, Katarinu Pericu Kirin, a tekst se temelji na istoimenom nagrađivanom romanu spisateljice Sanje Lovrenčić, koja je ujedno i dramaturginja predstave, dok je redateljica Morana Dolenc.

Predstava je nadahnuta likom proslavljene spisateljice, čija djela svojom maštovitošću i duboko humanim porukama zauzimaju posebno mjesto u hrvatskoj kulturnoj baštini. U predstavi je prikazan njezin osobni svijet i njezina želja za pisanjem u patrijarhalnom ozračju, potreba za kontrolom nad vlastitim životom te pitanje istinskog samoostvarenja usprkos ograničenjima okoline.

Projekt je nastao u koprodukciji Max Teatra iz Zaprešića i Galerije umjetnina Grada Slavonskog Broda. Nakon slavonskobrodske premijere, očekuju se i zagrebačka, zaprešićka te ogulinska premijera predstave. Ivana Brlić-Mažuranić hrvatska je književnica koja se istaknula u 19. stoljeću kao vrhunska pripovjedačica i autorica brojnih eseja i putopisa. Za života bila je nominirana za Nobelovu nagradu u kategoriji književnosti čak četiri puta, što je potvrda njezina dubokog utjecaja na hrvatsku književnost i kulturu, a vrhunac svoga književnog stvaralaštva doživjela je upravo u gradu Slavonskom Brodu, gdje je nastalo i jedno od najvećih djela hrvatske književnosti – Priče iz davnine. Zbirka je, koja je prvi puta objavljena 1916. godine, postala dijelom djetinjstva mnogih generacija, kako starijih tako i mlađih.

Ipak, unatoč brojnoj obitelji i književnim uspjesima kraj života dočekala je – sama i usamljena.  Predstava progovora  o njezinom tragičnom kraju i brojnim depresivnim epizodama koje otvaraju pukotinu u besprijekornoj slici uspješne supruge, majke i spisateljice.  Tijekom života išla je u poznata lječilišta da bi prebrodila zdravstvene krize, no u jednome naletu depresije Ivana je počinila samoubojstvo u zagrebačkoj bolnici Srebrnjak 1938. godine.