Imate problema s otplatom kredita? Evo što možete tražiti

Vlada je u saborsku proceduru uputila prijedlog Zakona o potrošačkim kreditima, kojim se jačaju mehanizmi zaštite potrošača, uvođenjem strožih pravila oglašavanja te pooštravanjem procjena kreditne sposobnosti.

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić rekao je da se prijedlogom objedinjuju postojeći zakoni o potrošačkom kreditiranju i stambenom potrošačkom kreditiranju u jedan jedinstveni regulatorni akt, čime se pojednostavljuje primjena propisa i osigurava veća pravna sigurnost. Istodobno se u nacionalno zakonodavstvo prenosi europska direktiva, poznata kao CCD 2 direktiva, koja donosi sveobuhvatnu reformu potrošačkog kreditiranja na razini EU-a.

Što donosi novi zakon o potrošačkim kreditima

Ključne novosti koje je izdvojio Ćorić uključuju proširenje područja primjene na nove oblike kreditiranja, uključujući beskamatne kredite, kao i jačanje mehanizama zaštite potrošača, uvođenjem strožih pravila oglašavanja, transparentnijeg predugovornog informiranja te pooštravanjem procjena kreditne sposobnosti.

Tu je i „pravo na zaborav” za bivše onkološke bolesnike pri ugovaranju osiguranja povezanog s ugovorom o potrošačkom kreditu. Uspostavlja se i sustav neovisnog savjetovanja o dugu za potrošače s poteškoćama s otplatom, koje će primarno pružati Fina, uz mogućnost sudjelovanja neprofitnih organizacija. Uspostavlja se i jedinstveni sustav licenciranja i nadzora pod nadležnošću Hrvatske narodne banke (HNB), čime se ukida dosadašnja fragmentacija nadzora.

„Vjerujemo da će primjena ovog zakona definitivno otvoriti prostor za transparentnije funkcioniranje sustava, a u korist krajnjih potrošača”, poručio je Ćorić. Kako je dodatno pojasnio, novi zakon će se primjenjivati i na „potrošačke kredite” koje pružaju institucije i pravne osobe koje nisu banke – primjerice teleoperateri koji imaju čestu praksu prodaje mobitela na rate. Analize nenaplaćenih dugovanja pokazuju da se značajan udio upravo odnosi na dugove po ovakvim beskamatnim kreditima.

Izvještavanje o održivosti: broj obveznika pada za 90 posto

Vlada je u saborsku proceduru uputila i konačan prijedlog izmjena i dopuna Zakona o računovodstvu, čime se u hrvatsko zakonodavstvo prenosi tzv. Content direktiva, kojom se značajno sužava krug obveznika izvještavanja o održivosti.

Prema novim pravilima obveza izvještavanja o održivosti ograničava se isključivo na poduzetnike s više od tisuću zaposlenih i neto prihodom većim od 450 milijuna eura. Broj obveznika smanjit će se za više od 90 posto – u konačnici će svega 30-ak poduzetnika izvještavati o održivosti.

„Predloženim rješenjem postiže se trostruka korist – pravodobno rasterećenje poduzetnika, izbjegavanje nepotrebnog administrativnog i financijskog opterećenja te pravna sigurnost i proporcionalnost primjene propisa”, zaključio je Ćorić.

izvor: poslovni dnevnik