Alarmantno: Hoće li nam njive postati neplodne, humusa sve manje u tlu?

Poznato je da plodno tlo karakterizira postotak humusa, no njega je u zemljištu sve manje što je zastrašujući podatak, ali i alarm da se nešto hitno treba poduzeti. Razlog smanjenja njegovog sadržaja u tlu je, pored ostalog, sve niži stočni fond te izostanak gnojidbe organskim gnojivom, stajnjakom. Donekle bi se situacija mogla popraviti oporavkom stočarstva, međutim, broj grla i dalje je padu, a neki od razloga su poskupljenja stočne hrane i u više slučajeva nerentabilnosti proizvodnje.

Humus (lat. zemlja) je površinski, tamni dio tla nastao humifikacijom biljaka i životinja, dakle predstavljaju ga visokomolekularni organski spojevi nastali djelomičnom razgradnjom uginule organske tvari životinjskog i biljnog porijekla.

Značaj humusaOn ima višestruki značaj, prije svega utječe na strukturu tla i čini ga rastresitijim i rahlijim, s tim i na prozračnost, povećava sposobnost zadržavanja vlage, sadrži sva potrebna hranjiva za biljku te utječe na normalan razvoj mikroorganizama koji su glavni čimbenici razgradnje organske tvari na elemente koje biljke koriste pri ishrani.

Istovremeno je najznačajniji izvor dušika te fosfora, sumpora bora i molibdena, važnih za rast i razvoj biljaka. On je osnova za uspješnu poljoprivredu i prinos, a čini ga 60 posto ugljika, šest posto dušika i manje količine sumpora i fosfora.

Tlo se prema nivou humusa u njemu može podijeliti na:

vrlo slabo (sadržaj humusa manje od 1%)slabo (1-3 %)dosta humusna (3-5 %)jako humusna (5-10 %)vrlo jako humusna (iznad 10%)Postotak njegovog sadržaja, ograničavajuća je doza pojedinih herbicida te na to treba obratiti pažnju u uputstvu samog preparata. Zbog vrlo niskog postotka humusa u tlu njive bi mogle uskoro postati neplodne. Intenzivna proizvodnja je jedan od glavnih razloga ove pojave.

Podsjetimo, prema podacima Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH) humoznost analiziranih 9.868 uzoraka oraničnog sloja je vrlo niska jer 90 posto tala ima manje od tri posto humusa, a čak je u 55,4 posto njih sadržaj humusa manji od dva posto.  

Ne pretjerujte s gnojivom i preparatimaJedan od uzročnika ubrzane mineralizacije humusa je obrada zemljišta i nekontrolirana upotreba mineralnih gnojiva, a rješenje može biti reducirana obrada i izbor načina obrade (plića obrada). Primjena mineralnih gnojiva, naročito pretjerana upotreba dušičnih, dovodi do nagle degradacije humusa.

Treba navesti da previše fungicida i herbicida također negativno utječu na razvoj mikroflore pa bi bilo dobro pri izboru preparata birati one koje čine manje štete po eko sustav. Posebnu štetu po mikroorganizme čine herbicidi na bazi glifosata. Zemljištu je potrebno minimum šest mjeseci da bi se oporavilo od jedne pune doze ovih preparata.

Kako bi se izbjegao njegov štetni utjecaj, u radnu otopinu se može dodati malo octene kiseline pri čemu se može upotrijebiti znatno manje herbicida, na taj način se ne umanjuje efikasnost preparata, a štiti se eko sustav.

U svijetu je čak 17,5 posto plodnih oranica pod sustavom za navodnjavanje, ali i navodnjavane površine ne znače puno ako je zemljište osiromašeno. Oporavak njiva moguć je zaoravanjem žetvenih ostataka, dok paljenje treba izbjegavati.

Također, pravilan plodored može održavati i poboljšavati strukturu i plodnost tla.

Kako su cijene mineralnog gnojiva enormno porasle prošle godine imamo pozitivne primjere iz prakse gdje su poljoprivredni proizvođači koristili više stajnjaka ili paletiranog steriliziranog organskog gnojiva. Zadovoljstvo prinosom naročito su osjetili povrtlari. Međutim, treba istaknuti da stajnjak i kompost nisu humus već materijal od kojeg u povoljnim uvjetima uz pomoć korisnih mikroorganizama može nastati humus.

(Izvor: Agroklub.com.hr)