U 10 godina Grad nije ostvario prihod od 22,7 milijuna kuna. Zašto? Kako bi pomogao Sveučilištu

Saborski zastupnik HDZ-a, Pero Ćosić gostovao je 3.2.2021. godine u emisiji Slavonskobrodske televizije "Pressing", u kojoj se dotaknuo teme Sveučilišta u Sl. Brodu, sve je to objavio na svome Facebooku.

Napomenuli bih kako smo i mi Ćosića pitali za komentar vezano uz slučaj Sveučilišta još 12. siječnja, kada smo mu uputili SMS, ali na njega nije odgovara. Kako mi ipak držimo do toga, i nastojimo objaviti i "drugu stranu", za reakciju na Ćosićevu izjavu pitali smo i gradonačelnika Mirka Dusparu, reakciju prenosimo u cijelosti:

"Grad Slavonski Brod jedan je od najistaknutijih inicijatora osnivanja Sveučilišta u Slavonskom Brodu. Tomu u prilog svjedoči izrada elaborata o opravdanosti osnivanja Sveučilišta te aktivna uloga u donošenju Zakona. Iako je visokoškolsko obrazovanje u nadležnosti države, Grad je posljednja dva desetljeća i materijalno doprinosio osnivanju te razvoju Sveučilišta u Slavonskom Brodu.

Naime, Grad je Sveučilištu u Slavonskom Brodu osigurao prostorne uvjete za rad ne naplaćujući im za to nikakvu naknadu, a zahvaljujući tome, do danas je omogućen opstanak te daljnji razvoj sustava visokog obrazovanja. Konkretno, ne iznajmljujući gradski objekt na Trgu Ivane Brlić-Mažuranić posljednjih 10 godina, Grad Slavonski Brod nije ostvario prihod od 15,4 milijuna kuna; za objekt u Ulici Matije Gupca 3,1 milijuna kuna; za objekt u Ulici Ivana Gundulića 4,2 milijuna kuna.

Iako je obveza Vlade Republike Hrvatske te nadležnog Ministarstva znanosti i obrazovanja, u cijelosti, financirati visokoškolsko obrazovanje i znanost, Grad Slavonski Brod je, dosad, uložio više od 80 milijuna kuna vlastitih sredstava u to područje. Za taj iznos umanjio je ulaganja u djelatnosti za koje je isključivo nadležan: lokalnu infrastrukturu, predškolski odgoj, kulturu, sport, socijalnu skrb itd. Podsjećamo, Hrvatski Sabor je 15. rujna 2015. godine donio Zakon o osnivanju Sveučilišta u Slavonskom Brodu.

Unatoč tomu što je tada u Hrvatskom Saboru sjedilo i pet zastupnika iz Brodsko-posavske županije, Sveučilište je sa svojim radom započelo tek 2020. godine, a tijekom toga vremena Grad Slavonski Brod upućivao je apele nadležnim institucijama, saborskim zastupnicima te klubovima zastupnika kako bi ukazao na važnost pokretanja rada Sveučilišta te značaj koje Sveučilište ima za Slavonski Brod, Brodsko-posavsku županiju te šire područje Slavonije. I dok Grad Slavonski Brod ima iza sebe vidljive dokaze kojima je pomogao osnivanju Sveučilišta, treba napomenuti kako Vlada Republike Hrvatske, Gradu Slavonskom Brodu kao jedinici lokalne samouprave, nije darovala niti jedan dio zemljišta za daljnji razvoj Sveučilišta što nije slučaj s ostalim gradovima i sveučilištima u Republici Hrvatskoj.

Zagrebačko sveučilište, primjerice, dobilo je prostor bivše borongajske vojarne za izgradnju Kampusa, Sveučilištu Sjever darovana je vojarna u Varaždinu, a vojne objekte za daljnji razvoj visokoškolskih ustanova dobili su i Split, Križevci, Nova Gradiška, Sinj te Benkovac. Sukladno navedenom, Grad Slavonski Brod ne traži ništa drugačiji pristup nego što ga Vlada Republike Hrvatske ima prema drugim gradovima. I dok je Grad odnose sa Sveučilištem temeljio na načelima uzajamnosti i poštenja, s druge strane se prema Gradu odnosilo na jedan sasvim drugačiji način. Usprkos svemu, Grad Slavonski Brod nije nikada inzistirao na plaćanju najma za zakup poslovnih prostora u njegovom vlasništvu, iako je to njegovo pravo.

Tek, odlučili smo evidentirati i najam prostora kao stvarnu pomoć koju Grad dodjeljuje Sveučilištu. Grad ne dopušta da visokoškolsko obrazovanje, koje je temelj daljnjeg gospodarskog razvoja, bude tema preko koje će pojedinci skupljati svoje političke bodove. Štoviše, kako bismo omogućili daljnji razvoj Sveučilišta u Slavonskom Brodu, svima bi nam cilj trebao biti isti, a to je izgradnja kampusa kao ključne infrastrukture koja će Slavonski Brod i Brodsko-posavsku županiju učiniti privlačnima za brojne studente diljem Republike Hrvatske.

Skretanjem pozornosti na evidentirani, a ne naplaćivani, najam prostora Sveučilištu, lokalni i državni političari te lideri akademske zajednice zaduženi za osiguranje uvjeta za rad Sveučilišta, ustvari, skreću pozornost s činjenice da su zakazali u odnosu na svoje kolege iz drugih sveučilišnih gradova u koje država, opravdano, ulaže stotine milijuna kuna".