Stalo nam je do Vaše privatnosti i do boljeg korisničkog iskustva. Budući da SB Online i njegovi partneri koriste kolačiće, dužni smo Vas na to upozoriti i zatražiti Vašu privolu. Više o kolačićima pročitajte ovdje: Pravila privatnosti. Pročitajte i Uvjete korištenja. Nastavkom korištenja ovih stranica, prihvaćate naša Pravila privatnosti i Uvjete korištenja.
Što su kolačići i zašto ih koristimo?
Kolačići su male računalne datoteke koje program šalje Vašem pregledniku. Služe nam da omogućimo korisnicima sigurno pretraživanje našeg sadržaja (zaštita od spama), sudjelovanje u anketama, komentiranje itd. Također, koristimo kolačiće naših partnera za vođenje statistike posjećenosti i prilagođeni prikaz oglasa. Naši kolačići su potpuno bezopasni za Vaš uređaj, možete ih lako obrisati u bilo kojem trenutku.
Ako prihvaćate naša Pravila privatnosti i Uvjete korištenja, kliknite "Prihvaćam" i nastavite uživati u sadržaju. Ako, pak, ne prihvaćate, onda nemojte koristiti ove stranice.
Nije luksuz, nego nužda, ali mnogima je preskupo: Građanima se sprema novi udar na kućni budžet
ZBOG UVOĐENJA EURA: Građani masovno izvlače novac iz čarapa. Kada banke pale lampicu?
(FOTO: Getty Images)
Prosječna cijena police obaveznog automobilskog osiguranja lani je u Hrvatskoj iznosila 127,1 euro, što znači da je za 3,9 eura bila viša nego 2021., a cijene su išle gore krajem godine. Raslo je i kasko-osiguranje, i to za šest posto, od prosječne cijene od 412,2 eura u 2021. na 436,8 eura u 2022.
Uslijed snažne inflacije koja je rezultirala znatnim rastom cijena rezervnih autodijelova, radnog materijala i radnog sata popravka, čime su porasli i troškovi prosječne štete, takvo povećanje cijena obaveznog autoosiguranja bilo je neizbježno, ističu za DNEVNIK.hr iz Udruženja osiguravatelja pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) uz napomenu da će cijene osiguranja ovisiti o daljnjim utjecajima inflacije na štetovni rezultat.
Korekcija cijena je neizbježna?Objašnjavaju da cijene polica ovise o poslovnim politikama pojedinog osiguratelja, no i o regulatornim zahtjevima: 'Zakonom je propisano da premije moraju biti dostatne za pokrivanje šteta i troškova. Trenutačni trendovi rasta ulaznih troškova kroz inflatorne pritiske ukazuju na to da će osiguravajuća društva morati korigirati cijene naviše i tijekom 2023. godine.'
Ukupna zaračunata bruto premija 15 domaćih društava za osiguranje na kraju 2022. iznosila je 1,68 milijardi eura, što je porast od 8,2 posto u odnosu na prethodnu godinu. Od toga premija neživotnog osiguranja iznosi 1,3 milijarde eura, što je porast od 11,46 posto, a premija životnog osiguranja iznosi 377 milijuna kuna, što je pad od 1,8 posto.
Krajem 2022. bilo je 12.616.638 ukupno sklopljenih polica osiguranja, što je porast za 5,2 posto u odnosu na kraj 2021., kada je ukupno bilo 11.996.535 sklopljenih polica. I ukupna bruto premija i broj sklopljenih polica, kao i broj isplaćenih šteta, posljednjih desetak godina uglavnom su u konstantom rastu, istaknuli su za DNEVNIK.hr iz Hrvatskog ureda za osiguranje (HUO).
'Znatan pad premije životnih osiguranja uslijedio je 2020. zbog smanjenja bankarskih aktivnosti i neizvjesnosti koronakrize. Niske kamatne stope i kupovna moć građana također su razlozi pada premije i broja životnih osiguranja', objasnili su iz Udruženja osiguravatelja pri HGK-u. Dodaju da je pred društvima za osiguranje izazovno razdoblje u segmentu životnih osiguranja u kojem se očekuje inovativnost i kreativnost u kreiranju proizvoda vodeći računa o rizicima i zaštiti potrošača.
Potresi, požari, tuča... štete su velike, a na neke je stvari trebalo misliti ranijeProteklih nekoliko godina izrazito zahtjevna za industriju osiguranja bila je učestalost potresa, tuča, požara, ali i ostalih prirodnih i elementarnih nepogoda u svim dijelovima Hrvatske. Osiguravatelji smatraju da su se pokazali kao stabilan i pouzdan partner građanima i gospodarstvu prilikom efikasne isplate osigurnina uslijed uzrokovanih prirodnih nepogoda.
No moglo je biti i bolje, također smatraju u HUO-u: 'Doprinos u sanaciji teških posljedica prirodnih nepogoda mogao je biti i znatniji da su građani, ali i gospodarstvenici, u većoj mjeri ugovarali osigurateljne proizvode koji bi im pružili potrebnu osigurateljnu zaštitu.'
Osiguranja od požara i ostalih elementarnih nepogoda u 2022. rasla su za 3,8 posto, dok su ostala osiguranja imovine također zabilježila rast, uključujući i rast pokrića od rizika potresa za 6,9 posto u odnosu na 2021.
'Potresi su pokazali ono što statistički podaci pokazuju već godinama – razina osiguranja hrvatskog stanovništva od rizika potresa u usporedbi s drugim zemljama EU-a i dalje je nedostatna. Osiguravatelji su mogli znatno više doprinijeti obnovi potresom pogođenih područja da je ugovoreno više osiguranja rizika od potresa', istaknuli su iz HUO-a.
Kad je riječ o policama neživotnog osiguranja, njihov broj na kraju prošle godine iznosio je 11,3 milijuna, a broj polica životnog osiguranja 1,3 milijuna. Osiguranja od požara i elementarnih šteta u 2022. rasla su za tek 3,8 posto, uz povećanje premije za 8,7 posto. Broj polica osiguranja od potresa povećan je za 6,9 posto (215.000 polica), a premija osiguranja povećana je za 13 posto (24,6 milijuna eura).
Kako dostići Europu? Osiguravatelji uvjereni da znaju receptIako se tržište osiguranja u Hrvatskoj nastavlja uspješno razvijati, ona i dalje zaostaje za razvijenijim zemljama, upozoravaju osiguravatelji.
U usporedbi s Europom, ukupna premija po stanovniku u EU-u iznosi 2093 eura, a u Hrvatskoj 435 eura, gledano po vrstama osiguranja prosječna premija iznosi:
osiguranje imovine: EU 193 eura, Hrvatska 67 euraživotno osiguranje: EU 1132 eura, Hrvatska: 98 eurazdravstveno osiguranje: EU 279 eura, Hrvatska 27 euraPodaci pokazuju nedostatnost svih vrsta osiguranja u odnosu na druge zemlje EU-a, stoga je važno podizati svijest građana o nužnosti osiguranja, posebice osiguranja imovine, odnosno osiguranja od požara, potresa, poplava i ostalih opasnosti te životnog i zdravstvenog osiguranja, ističu u Udruženju osiguravatelja pri HGK-u.
U Hrvatskom uredu za osiguranje uvjereni su da će se podizanjem razine financijske pismenosti i posebno jačanjem svijesti građana o potrebi da preuzmu veću vlastitu odgovornost za svoju imovinu i zdravlje, trend dostizanja EU prosjeka ipak uskoro ubrzati.
(IZVOR: www.dnevnik.hr)
