“Još uvijek ne planiramo uvesti ograničenja u jednokratnoj kupovini ulja, jer nam naši dobavljači kažu kako će ga biti i više nego dovoljno”, za Dnevno tvrdi Ivica Katavić, predsjednik Upravnog odbora KTC-a i predsjednik Udruženja trgovine Hrvatske gospodarske komore nakon najave direktora Fortenova Grupe Fabrisa Peruška o uvođenju ograničenju na količinu kupljenog ulja u Konzumovim trgovinama.

Katavić uvjerava građane da nema nikakve potrebe za gomilanjem zaliha ulja, jer ga ima za sve.

“Usprkos nekim napisima u medijima, nismo primijetili pojačanu potražnju za uljem. Tu i tamo se primijeti da je netko uzeo malo više robe, ali riječ je o pojedinačnim slučajevima”, objašnjava Katavić.

Predsjednik Udruženja trgovine Hrvatske gospodarske komore podsjeća kako je slična situacija bila i u vrijeme lockdowna kada su kupci u velikim količinama kupovali brašno i kvasac, ali kako se brzo smirila kada su građani vidjeli kako nema mjesta panici i kako ima dovoljno namirnica.

“Nadam se da će tako biti i sada. Mi ulje oduvijek uzimamo isključivo od hrvatskih dobavljača, uljare Čepin i Zvijezde s kojima smo nakon nedavnih događaju u svakodnevnom kontaktu i oni nas uvjeravaju kako ulja za hrvatsko tržište ima dovoljno. Moramo istaknuti kako je Hrvatska u boljem položaju od npr. Njemačke koja 80 posto svog ulja uvoz iz Ukrajine, dok naše uljare za proizvodnju uglavnom koriste hrvatske sirovine, iako se nešto malo uzima i iz uvoza”, objašnjava Katavić napomenuvši kako uskoro planira organizirati sastanak udruženja trgovaca kako bi razmotrili trenutačnu situaciju na tržištu.

“Nije tu pitanje samo zaliha već i nekih drugih problema poput uvođenja eura o čemu moramo sjesti i razgovarati”, objašnjava.

 

Bez politike strateških proizvodaEkonomski analitičar Ljubo Jurčić upozorava kako su nam potres, pandemija i sada rat u Ukrajini pokazali kako Hrvatska nema politiku strateških proizvoda.

“Riječ je o proizvodima poput pšenice, mlijeka, ulja, mesa, kojih bez obzira na stanje na tržištu uvijek mora biti dovoljno. Nažalost, Hrvatska je većinu tih aktivnosti prepustila prepustila slobodnom tržištu što se sad otkriva kao veliki nedostatak”, objašnjava analitičar.

“Iako se ovih dana dosta priča o pšenici i o uvozu iz Rusije i Ukrajine, tu se ne trebamo brinuti. Istina da naša pšenica ima manje glutena od one koja se sad koristi u kruhu i pekarskim proizvodima, ali kada dođe do rata i nestašica nikoga neće biti briga koliko glutena ima ta pšenica već ima li je dovoljno. Puno je veći problem meso gdje smo samodostatni nekih 50-60 posto. Imamo više teletine, manje svinjetine koju sada uvozimo i što je velika greška hrvatske politike. Još je veća greška što proizvodimo ispod 50 posto naših potreba mlijeka. Rat u Ukrajini nam je nažalost pokazao kako naša zemlja nije imala nikakvu stratešku politiku koju treba imati svaka malo ozbiljnija država”, upozorava Jurčić.

“Hoće li biti hrane ili ne, ovisi hoće li sukob u Ukrajini eskalirati prema zapadu. Ne bude li eskalacije, biti će i mlijeka i mesa jer ga uvozimo iz bogatijih europskih zemalja koje tih namirnica imaju i više nego dovoljno za svoje potrebe. Čak bi i cijena mogla biti niža jer će zbog sankcija prema Rusiji biti povećana ponuda, a smanjena potražnja”, napominje Jurčić.

Ekonomski analitičar upozorava kako je sada već gotovo sigurno kako će sljedeće godine zbog sukoba u Ukrajini nedostajati pšenice jer su Rusija i Ukrajina veliki izvoznici.

“Sreća u nesreći je što se njihova pšenica uglavnom izvozi u Kinu, Indiju i arapske zemlje pa bi kod njih mogle biti veće nestašice nego u Europi”, tvrdi Jurčić.

(Izvor: Danas.hr)