Na što sve može utjecati obuzdavanje prešutnih prekoračenja do 1500 kuna?

HNB je krenuo u regulaciju prešutnih prekoračenja koja su nerijetko dosezala do 300 posto primanja građana.

Na sve oskudnijem igralištu na kojem se kamatni prihodi godinama tope pod plimnim valom jeftinog novca, bankari nemilice stežu remen tražeći nove izvore prihoda. Pored provizija i naknada zlatni rudnik pronašli su u prekoračenjima po tekućim računima.

Iskoristivši rupu u zakonu, u potihom klizanju s dopuštenih na tzv. prešutna prekoračenja otišle su korak predaleko na štetu klijenata i financijskog sustava, alarmiravši tako HNB da izvadi tešku artiljeriju i krene u izmjene zakona.

Sada se s pravom postavlja pitanje hoće li obuzdavanje poplave prešutnih prekoračenja koji su nerijetko dosezali 300 posto primanja, a koje regulator traži da se vrate u gabarite do 1500 kuna, utjecati na osobnu potrošnju, životni standard i konačnici BDP?

Kad je na valu nezadovoljstva javnosti s kreditima u švicarskom franku SDP-ov ministar financija Slavko Linić ušao u ring s bankarima, Zakon o potrošačkom kreditiranju postavio je jasne granice u korist zaštite potrošača.

Tada je, između ostalog, definirana promjenjiva kamatna stopa (i kada se može mijenjati), a uređena su i prekoračenja. Ono dopušteno definirano je kao raspoloživ iznos na temelju ugovora o tekućem računu ovisan o bonitetu klijenta za koji je banka dužna omogućiti 12 mjeseci otplate (umjesto odjednom).

(Izvor: Poslovni.hr)