SB Online
Promjena teme
Prijava
Pretraži SB Online

Je li grijeh loviti štiglića i držati ga u malom kavezu?

PRIJE 2 GODINE
TEKST: Darko Lončar Daky

Prijavite se da možete ocijeniti članak. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje.

Prilagodba teksta
KONTRAST
VELIČINA SLOVA
RAZMAK IZMEĐU SLOVA
RAZMAK IZMEĐU RIJEČI
PRORED
SB Online | Je li grijeh loviti štiglića i držati ga u malom kavezu? SB Online | Je li grijeh loviti štiglića i držati ga u malom kavezu?

PRIJE 2 GODINE
TEKST: Darko Lončar Daky

Prilagodba teksta ▼
KONTRAST
VELIČINA SLOVA
RAZMAK IZMEĐU SLOVA
RAZMAK IZMEĐU RIJEČI
PRORED

Bog je volio ptice i izumio je drveće. Čovjek je volio ptice i izumio je kaveze. Jeli grijeh loviti štiglića i držati ga u malom kavezu? Štiglić je utjelovljenje radosti i sreće, slobode, mala ptičica predivnih boja i još ljepšeg cvrkuta. Mnogi griješe kada kažu da štiglić u kavezu predivno pjeva. Ne, on tada samo  plače, a ne pjeva uopće. Štiglić je čudo prirode, jer nam dokazuje da postoji i neko finije, jednostavnije i ljepše stanje svijesti i bića nego što je naše. Da bismo mogli osjetiti i vidjeti sreću štiglića u letu i slobodi moramo postati dijelom tišine. Tišina je element u kojem se obliku velike stvari. A za mene je bila velika stvar kada sam jedne zime šetajući uz rječicu Mrsunju ugledao jato od pedesetak štiglića koji su preletjeli iznad moje glave. Podsjetili su me na dane djetinjstva.

 Živeći u Pivari iza garaža Parne pekare, mi klinci gledali smo kako  mladići hvataju štigliće na ljepak. Išli su prvu u šumu, s hrastova skidali bobice imele, pa ih kuhali u nekim kotlovima kao čvarke, i onda od njih pravili ljepak, mazali ga potom  kao na neke roštiljske štapiće, a onda ih stavljali u pravu kožu. A zatim.. Na čičak.. Ispred čička postave krletku  s jednim štiglićem koji svojom pjesmom mami ostale. Kada se oni navuku,  slete na ČIČAK i zalijepe se na ljepak, oni ga onda skinu i stave u krletku. Riba je zagrizla. Riba je na mamac ulovljena. Bilo mi je nekako uvijek žao gledati kako se jadan štiglić trgenja uhvaćen na ljepak i bori za život. Tada sam prvi put u životu shvatio okrutnost i surovost bića zvanog- "ČOVJEK" . Danas je lov  štiglića  zakonom  ZABRANJEN, a kazne za krivolov za fizičke osobe su od sedam do trideset tisuća kuna.

 Pa tko voli, nek izvoli. No, usprkos strogim kaznama, mnogi i danas love štigliće na ljepak. Kao da zakon i kazne uopće ne postoje, a štigliće onda preprodaju na crnom tržištu po 200 kuna po komadu. Na akciji, 100  kuna. Udruga ili nekakvo društvo  za zaštitu ptica kod nas u Brodu, na žalost, uopće ne postoji. Što začuđuje, jer mi smo grad na tri rijeke i ribnjaku Jelas polje, s puno ptica pjevica. Kao da smo potpuno bez sluha i operirani od potrebe za zaštitu naših ptica pjevica, a posebno štiglića koji se i dalje nezakonito love i preprodaju na crnom tržištu. Iako svojom predivnim pjesmom oplemenjuju naše živote po parkovima i naseljima našega grada, za njih kao da uopće nema mjesta u našem društvu, gradu, medijima, nigdje... Zašto je ova predivna ptica pjevica toliko marginalizirana i ignorirana u našem gradu? Neugledna čaplja danguba je simbol u grbu našega grada. Pijana čaplja je naziv jedne satirične KOLUMNE.

 Planetarno popularne rode Malena i Klepetan su u dokumentarnim filmovima, tv reportažama, knjigama i romanima, obišle zasluženo, već pola svijeta. A što je s našim brodskom štiglićima? Gdje su oni u toj priči? Zašto su oni zaboravljeni? U Dalmaciji štiglića zovu grdelin. Pa tako recimo u Splitu  postoji Udruga za zaštitu i uzgoj ptica GRDELIN. Pa čak i plivački klub im se zove GRDELIN. Nama bi to zvučalo posprdno i smiješno da mi primjerice, na našim brodskim bazenima osnujemo plivački klub ČEŠLJUGAR. Pa onda imaju dječju vrtić GRDELIN. Zatim imaju i teatar GRDELIN. Zamislite da Silvio Stilinović osnuje kod nas brodsko kazalište i dade  mu ime ŠTIGLIĆ. Potom imaju i KLAPU GRDELIN. Oni doslovno veličaju i slave ovu prelijepu ptičicu na sve moguće načine, a ona je nama samo predmet sprdnje, dobra samo za krivolov i zaradu na crnom tržištu. Štiglić to nije zaslužio. Iz svih kaveza trebalo bi ga pustiti na slobodu, jer on u kavezu ne pjeva nego plače.

 Pokušavam sa svih aspekata sam sebi objasniti zašto je sve to tako. Zašto mi u Brodu pa i cijeloj Slavoniji imamo ovako loš i podcjenjujući odnos prema ovoj lijepoj ptici pjevici, ali pravog odgovora ne nalazim. U pomoć bih trebao prizvati i pokojnog psihijatra čika Frojda, da i on malo pripomogne u tumačenju i obrazloženju ovoga fenomena, ali vjerujem da bi i Fröjd bio totalno zbunjen. Sreća je ptica s dva krila- ljubav i sloboda. A to je sve naš junak ove priče o ljubavi i slobodi. I zato ovoj podcijenjenoj i ignoriranoj brodskoj ptici pjevici posvećujem  portret u suhom pastelu. Rekao bi Ante Starčević, s mojim osobitim štovanjem.


Ocijenite članak

Prijavite se da možete ocijeniti ovaj članak. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje.

Prijavite se da možete komentirati ovaj članak. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje.

Vezane teme: