SB Online
Promjena teme
Prijava
Pretraži SB Online

Imamo pola milijuna ljudi manje, ali 100.000 više u javnom sektoru

PRIJE 2 GODINE
TEKST: index.hr/index.hr

Prijavite se da možete ocijeniti članak. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje.

Prilagodba teksta
KONTRAST
VELIČINA SLOVA
RAZMAK IZMEĐU SLOVA
RAZMAK IZMEĐU RIJEČI
PRORED
SB Online | Imamo pola milijuna ljudi manje, ali 100.000 više u javnom sektoru SB Online | Imamo pola milijuna ljudi manje, ali 100.000 više u javnom sektoru

PRIJE 2 GODINE
TEKST: index.hr/index.hr

Prilagodba teksta ▼
KONTRAST
VELIČINA SLOVA
RAZMAK IZMEĐU SLOVA
RAZMAK IZMEĐU RIJEČI
PRORED

IAKO je Hrvatska izgubila 396.360 stanovnika od 2011., a više od pola milijuna od 2001., broj zaposlenih u javnom sektoru oštro je narastao. Zaposlenika u javnom sektoru je sve više i na državnoj i lokalnoj odnosno regionalnoj razini.

Neumorno raste broj zaposlenih u županijama, općinama i gradovima

Prema zadnjim raspoloživim podacima, iz 2019., u 576 jedinica lokalne i regionalne samouprave bilo je zaposleno 19.047 službenika i namještenika, odnosno 2409 zaposlenih u županijama, 10.777 u gradovima i 5861 u općinama.

U proteklih 20 godina u općinama se broj zaposlenih povećao više nego dva i pol puta, u županijama je udvostručen broj zaposlenih, dok se u gradovima broj zaposlenih povećao za oko 50 posto. Povećanje se nije događalo u svakoj godini, ali osim što je bio daleko više godina u kojima se broj zaposlenika u županijama, općinama i gradovima povećavao, u godinama kada je taj broj rastao, rast je bio daleko intenzivniji od pada u godinama kada je taj broj padao.

2002. je u županijama bilo zaposleno 1237 ljudi, a do 2019. broj se popeo na 2409 zaposlenika. U istom razdoblju je broj zaposlenih u gradovima narastao sa 7170 na 10.777, a općinama s 2285 na 5861 zaposlenika. Ukupni broj zaposlenih u županijama, općinama i gradovima je od 2002. do 2019. narastao s 10.692 na 19.047, 78.4 posto.

Manje stanovnika, a više zaposlenika županija, općina i gradovaSvi ti brojevi pokazuju istu stvar: danas, kada je stanovnika RH pola milijuna manje nego 2002., lokalne i regionalne usluge obavlja daleko više zaposlenika u javnom sektoru.

Općine nestaju, pogotovo nestaje mlado stanovništvo, a istodobno radi 2.5 puta više ljudi, tj. posao koji je nekada obavljalo stotinu ljudi, danas obavljaju dvije stotine i pedeset. Cijeli niz općina danas postoji isključivo da bi "zapošljavale" i na plaće im odlazi većina proračunskih rashoda.

Sve županije, pokazao je nedavni popis, gubile su stanovnike, a istodobno se broj zaposlenih u njima udvostručio, kao i većina gradova, u kojima je broj zaposlenih u upravnim odjelima i službama, tj. administraciji, narastao za 50%. Svi se podaci odnose na birokratsko osoblje jedinica lokalne i regionalne samouprave.

Ništa bolje ni na državnoj razini Isti trend vrijedi i za državni javni sektor, u koji osim zdravstva, obrazovanja i socijalne skrbi spadaju ministarstva, agencije, policija i pravosuđe.

Prema podacima Ministarstva pravosuđa i uprave, u javnom sektoru je krajem 2020. radilo 237.990 ljudi. Ali bizarna stvar je da nitko nije zaista siguran u to koliko točno ljudi u Hrvatskoj radi u javnom sektoru. Osim informacija Ministarstva pravosuđa i uprave, koje ne obuhvaćaju državne kompanije poput HAC-a i Hrvatskih željeznica, postoje podaci prema kojima se broj zaposlenih penje do 350.000.

Problem s mjerenjima veličine javnog sektora među državama upravo je u tome što on predstavlja jedan širok sustav i raspon poslova koji često nemaju puno toga zajedničkog osim da se financiraju iz državnog ili lokalnog proračuna. Stoga je potrebno koristiti nekoliko alata da bi se procijenilo je li i koliko javni sektor rastao zadnjih godina dok se stanovništvo Hrvatske smanjivalo.

Kako uopće prebrojati sve zaposlene u javnom sektoru?Prvi dokument koji je potreban za takvu procjenu je državni proračun, odnosno njegova stavka "Rashodi na zaposlene".

2006. je u državnom proračunu RH na rashode za zaposlene bilo osigurano 17.29 milijardi kuna, a do 2009. rastu na 22.51 milijardi kuna. To je prva godina krize u Hrvatskoj, koja će potrajati sve do 2015., kada BDP prvi put raste. Tih godina je oko 200.000 ljudi u privatnom sektoru izgubilo posao, ali su rashodi na plaće u državnom proračunu bili stabilni, što znači da nije bilo otpuštanja ni smanjivanja plaća.

Prvom prilikom kada je BDP počeo rasti 2015., rashodi na plaće u državnom proračunu skaču na 25.04 milijarde kn i do 2019. su narasli na 29.09 milijardi kn.

U 2020. mijenja se metodologija izračuna rashoda za plaće u državnom proračunu, tj. prema riječima samog obrazloženja Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu.  dolazi do "značajne promjene metodologije u iskazivanju rashoda za zaposlene osnovnih i srednjih škola i transfera namijenjenih Hrvatskim autocestama d.o.o., HŽ Infrastrukturi d.o.o., Autocesti Rijeka-Zagreb d.d. i HŽ Putničkom prijevozu d.o.o.".

Veliki rast troškova plaća zaposlenih u javnom sektoruU 13 godina su rashodi za zaposlene narasli za 68%, 11.8 milijardi kuna. Prema izračunu dostupnom na stranicama Državnog zavoda za statistiku, ukupna inflacija u tom periodu je bila 26%, što znači da je velika većina toga rezultat realnog rasta plaća i dodatnog zapošljavanja, a ne inflacije.

Druga metoda koja nam može pomoći da otkrijemo je li raslo zapošljavanje u državnom javnom sektoru, dok je nestajalo pola milijuna stanovnika Hrvatske, podaci su Eurostata o postotku zaposlenih po državama koji rade u javnom sektoru.

Prema tim podacima udio zaposlenih u javnom sektoru Hrvatske je iznosio 19% 2000., a do 2019. narastao je na 23%. Krajem 2001. godine u Hrvatskoj je bilo ukupno zaposleno 1.328.969 ljudi, a ako je prema Eurostatu tih godina 19% zaposlenih u Hrvatskoj radilo u javnom sektoru, onda je te godine u Hrvatskoj 252.504 ljudi radilo za državu.

2019. Hrvatska je imala ukupno 1.540.084 zaposlenih. Kako je te godine udio zaposlenih u javnom sektoru iznosio 23%, onda je broj zaposlenih u javnom sektoru iznosio 354.219.

Za svakih pet stanovnika bez kojih je Hrvatska ostala jedna osoba je zaposlena u javnom sektoruU periodu od 2001. do 2020. Hrvatska je izgubila pola milijuna stanovnika, ali je broj radnika u javnom sektoru narastao za sto tisuća. Otprilike je zaposlen jedan dodatan radnik u javnom sektoru za svakih pet stanovnika koje je Hrvatska izgubila.

Ali javni sektor pokriva i obrazovanje, zdravstvo te socijalnu skrb, a ne samo birokraciju. Hrvatska ima četvrti najveći udio radnika u javnom sektoru na razini EU, nakon Švedske, Danske i Finske.

Taj podatak sugerira da je Hrvatska među najboljim državama EU ili da su skandinavske države među najgorima. Ali je bitno gdje u javnom sektoru se radi, tj. odnose li se ti veliki postoci na zdravstvo i obrazovanje ili birokraciju. Bitna je i efikasnost javnog sektora.

Nisu svi zaposleni u javnom sektoru isti

Državno-administrativni sektor je ono na što se većinom misli kada se kritizira "javni sektor". To je ustvari javni sektor bez zdravstva i obrazovanja te se odnosi na državni birokratski aparat. Prosjek zaposlenosti u tom sektoru među državama članicama EU je 6.9%, a raspon je od 4.9% u Rumunjskoj do 11% u Luksemburgu.

Za usporedbu, u Finskoj otprilike 5% zaposlenih radi u državno-administrativnom sektoru, dok u Hrvatskoj taj postotak iznosi oko 7.5. To je 50% više. Sve se skandinavske države nalaze daleko ispod prosjeka EU od 6.9% te je u njima udio administracije među najmanjima. Hrvatska je u razdoblju od 2011. do 2017. imala značajan rast udjela administrativnih radnika u javnom sektoru, sa 6% na 7.5%.

Znači ne samo da se apsolutni broj radnika u javnom sektoru povećao za sto tisuća i da se udio radnika javnog sektora povećao s 19% na 23% nego se povećao i udio birokrata među tim radnicima. Sve u istom razdoblju kada je Hrvatska gubila pola milijuna stanovnika.

Javni sektor buja, a sve je manje efikasanHrvatski javni sektor jedan je od najgorih u EU prema svim nezavisnim analizama, ali i prema ocjenama korisnika, tj. građana. Nisu svi radnici u javnom sektoru nepotrebni višak i uhljebi, pa čak ni u dijelu koji se odnosi na administrativno osoblje. Niti su svi oni krivi za neefikasnost javnog sektora.

Pojedinačna osoba je odgovorna za osobne, a ne kolektivne propuste, ali ostaje činjenica da je u 21. stoljeću, stoljeću digitalizacije i informatizacije, Hrvatska zaposlila dodatnih sto tisuća radnika u javnom sektoru.

U isto vrijeme je broj stanovnika smanjen za više od pola milijuna, udio administrativnog osoblja je rastao, broj zaposlenih na lokalnoj i regionalnoj razini vlasti rastao je za 50% (gradovi), dva puta (općine) ili pak dva i pol puta (županije).

Razumno je preispitivati opravdanost tolikog rasta zapošljavanja s obzirom na to da broj korisnika (stanovnika) pada, a sustav se (navodno) informatizira i digitalizira. Jesu li novci koje građani porezima i drugim davanjima uplaćuju u proračun(e) za održavanje javnog sektora dobro iskorišteni ili primarno služe za kupovanje glasova na izborima?

(Izvor: Index.hr)


Ocijenite članak

Prijavite se da možete ocijeniti ovaj članak. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje.

Prijavite se da možete komentirati ovaj članak. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje.

Vezane teme: