Deficitarna zanimanja u središtu rasprave: Kako privući mlade u strukovna zvanja!?

U organizaciji HGK Županijske komore Slavonski Brod održan je okrugli stol, na temu usklađivanja obrazovanja učenika s potrebama tržišta tada.
Uz domaćine, predsjednika Županijske komore, Ivana Ćosića i poslovnog tajnika Tomislava Tekića na okruglom stolu su sudjelovali predstavnici Brodsko-posavske županije ravnatelji srednjih škola i poslodavci.

-Ovo je jedan u nizu naših okruglih stolova na ovu temu. Svake godine imamo istu ili sličnu radionicu i okrugli stol s ravnateljima strukovnih škola i srednjih škola, predstavnicima županije i ostalih. Tu bude pozvano i dosta gospodarstvenika jer, naravno, sve što izađe iz naših škola ide na tržište rada i nužno je da uskladimo potrebe tržišta rada s našim obrazovanjem, sa školstvom, kako bismo mogli dobiti pravilno raspoređen kadar koji će moći poslije odrađivati sve ono što je potrebno. Mislim da je bitno da se taj dio usuglasi, odnosno da se iskažu potrebe gospodarstva, da vidimo što su izazovi i poteškoće našeg sustava školovanja te da zajedničkim snagama napravimo bolju budućnost za našu djecu – rekao je Ivan Ćosić predsjednik Županijske komore Slavonski Brod nastavljajući s naglaskom kako je tržište rada trenutno u nedostatku kvalitetne radne snage što je u konačnici i pitanje same demografije.

-Naravno da se pojavljuje i uvoz radne snage koja je raznih profila i raznih sposobnosti, ali mi želimo promovirati radna mjesta koja su potrebna tvrtkama koje rade u našoj županiji. Dakle, to je svakako prerađivačka industrija, građevinarstvo, poljoprivreda, trgovina i druge uslužne djelatnosti, kako bismo mogli uskladiti naše potrebe i ono što će svakako biti na oglasima za zapošljavanje ili nekim internim ili web stranicama ili društvenim mrežama, kako bismo mogli pripremiti i buduće generacije za ono što poslodavci stalno trebaju – dodao je Ćosić nastavljajući kako je bitno da kao poduzetnici znaju što je u biti u planu za ovu i iduće godine školovanja, što je u planu za naredne tri ili četiri godine, a i svakako da se iskažu svoje potrebe.

-Ono što je nužno, dakle, nešto ovisi i o nama kao poslodavcima, nešto ovisi i o školama, a svakako ovisi o djeci i njihovim roditeljima da prepoznaju prilike koje im se pružaju i na ovaj način želimo iskomunicirati koje su one stvarne prilike koje su moguće u našoj županiji za buduća zapošljavanja. Naše gospodarsko vijeće svake godine napravi anketu gdje se tvrtke odazovu, daju svoje potrebe, daju, zanimanja koja su im aktualna, broj radnih mjesta otprilike i to svakako pošaljemo županiji da tako u biti probamo usmjeriti broj upisnih kvota, razreda i slično. Naravno da taj dio nikad nije u potpunosti usvojen jer možda to nije ni realno, ali sa tim načinom pokušavamo ipak doprijeti i do škola, ali ono što ja mislim da je još bitnije, doprijeti do roditelja, do djece da se u tom smjeru usmjere – zaključio je Ivan Ćosić predsjednik Županijske komore Slavonski Brod.

Prezentaciju na Okruglom stolu vodila je dr.sc. Anica Vukašinović, pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje, šport i kulturu Brodsko-posavske županije koja je naglasila kako je tema koje na dnevnom redu veoma važna.

-Nastavljamo našu praksu suradnje s Hrvatskom gospodarskom komorom na način da planiramo strukturu upisa učenika u prvi razred srednje škole u suradnji s našim gospodarstvenicima. Danas smo ovdje s našim ravnateljima, danas smo ovdje sa analizom upisa učenika u prvi razred srednje škole u tekućoj školskoj godini. Naš cilj je da danas prokomentiramo, dakle, sve ono što se događalo na upisu u ovu pedagošku godinu. I jednako tako, da zamolimo gospodarstvenike da nam kažu što je to što je potreba tržišta rada za naredno razdoblje. Mi smo doista dosta aktivnosti poduzeli glede motiviranja učenika za upis u prvi razred srednje škole. Prije svega u proračunu Brodsko-posavske županije planirali smo stipendije za deficitarna strukovna zanimanja, posebice ona koja nedostaju već duže vrijeme na području, na tržištu rada Brodsko-posavske županije. Evo ovo je, kako sam navela, jedna praksa koja se pokazala izvrsna, posebice u trenutku kada se dogodila reforma u srednjoškolskom obrazovanju, kada se dogodila reforma u strukovnom obrazovanju. Naime, od ove školske godine krenula nam je, kao što znate, modularna nastava i to je zapravo jedan iskorak u strukovnom obrazovanju, usmjeren time da se naši učenici, dakle, obrazuju za potrebe tržišta rada i da se, dakle, obrazuju na radu – rekla je pročelnica Vukašinović nastavljajući kako najviše nedostaje interesa za obrtnička zanimanja iz kojeg je razloga Brodsko-posavska županija pokrenula inicijativu stipendiranja učenika obrtničkih zanimanja.

-I ostala zanimanja su deficitarna, industrijsko-obrtnička, zanimanja u, dakle, sektoru elektrotehnike, zatim zanimanja koja su u okviru medicine, dakle u okviru medicinske škole. Imamo, dakle, pri formiranju strukture upisa, mogućnost, bazirati se na one obrazovne programe koje traži tržište rada, tako da, evo, ovaj, to ćemo činiti i u sljedećem razdoblju za sljedeću pedagošku godinu – dodala je.

Anita Holub, ravnateljica Obrtničko-tehničke škole u Slavonskom Brodu također je bila sudionica na Okruglom stolu koja se osvrnula između ostalog na deficitarna zanimanja.
-Evo možda malo i paradoksalno, ono što je najdeficitarnije, to nam je možda najteže i pridobiti učenike. Evo, naši se oblagivači podova, odnosno bivši keramičari i monteri suhe gradnje, ne popune upisna mjesta. Mi bi mogli upisati pet razrednih odjela i jednih i drugih. Ali recimo ono što meni nije jasno da u srcu Slavonije, s tom bogatom prehrambenom tradicijom, mi jedva upišemo tri do šest mesara. To je možda jedno od naših najdeficitarnijih zanimanja, kao i zanimanje pekar i slastičar. Vrlo je važno istaći, oni su sve lako zaposlivi. Nakon tri godine oni ili se mogu uključiti u ove dobre naše poslovne subjekte, moram svakako pohvaliti i našu "Bebrinku" koja, evo, stipendira već godinama naše učenike, oni su prepoznali potrebu educiranog kadra. Imaju vrhunske uvjete i ono što je bitno, ne samo kad završe školu, ta djeca imaju dobre prve plaće. Kad su na stvarnom tržištu rada, ali opet ne možete, ne možete motivirati dovoljan broj učenika, ne možete zadovoljiti te potrebe, dok recimo za neka koja nisu toliko deficitarna, neću ih nazvat suficitarnima, ali i dalje treba, je recimo strašna potražnja kao naši frizeri. Sve što ima veze sa uljepšavanjem, sa ukrasima i slično, to je ono što jako brzo privuče naše mlade, pa bi i frizera mogli upisati po pet razreda – rekla je ravnateljica Holub naglašavajući kako Brodsko-posavska županija već godinama vodi računa da školske ustanove prate trendove na tržištu rada.

-To je zapravo i najvažnije. Škola kao škola vrlo lako sa svojim kadrovskim, materijalnim uvjetima, a naše su sve dobro opremljene i u svima su zaposleni educirani nastavnici, mogu pratiti, znači, provedbu novih kurikuluma. Važno je da znamo za što obrazujemo kadrove. U ovom slučaju izuzetno je važna ova suradnja s poduzetnicima i obrtnicima s područja naše županije, pa evo zahvaljujem i županijskoj komori Slavonski Brod i gospodinu Tekiću što, evo, već tradicionalno organizira pravodobno ove inicijalne sastanke na temu usklađivanja potreba tržišta rada i naših obrazovnih politika. Sretna sam što sam ravnateljica Obrtničko-tehničke škole jer, evo, unazad nekoliko godina nama uistinu puše vjetar u leđa i obrtnička zanimanja jesu na velikom broju popisa deficitarnih zanimanja. Ono što moramo reći, važno je obrazovati se i educirati kadar koji će usvojiti vještine važne za pojedinog poslodavca. I zato je važno ovu našu strukovno-teorijsku nastavu povezati sa možda već konkretnim radnim uvjetima. Naši poduzetnici su i obrtnici dobrim dijelom to shvatili. Kako ćete bolje prirediti budućeg svog zaposlenika ako ne da jednim dijelom sate vježbe i praktične nastave odrađuje upravo u vašem poslovnom subjektu – zaključila je ravnateljica Holub.

Ivan Sigurnjak, predstavnik tvrtke Sigmat iz Gromačnika također je sudjelovao na Okruglom stolu i kao predstavnik strukovne grupe poljoprivrede i prehrambeno-prerađivačke industrije.
-Nama je potrebno, uglavnom, zanimanja vezana za industriju, jer tog nam dosta fali. Visokoobrazovnih kadrova njih i imamo, ali su nam problem same struke, recimo tokari, bravari, zavarivači, CNC operateri. Tako da gledamo uvijek nekako sa školama da se uskladimo jer dolazi dosta do velikog disbalansa. Znači, škole upisuju učenike kako upisuju, ali na tržištu rada to ne prolazi uvijek tako, tako da nekih kadrova imamo previše, nekih nam, nekih nam fali. Privući mlade ljude u današnje doba malo je teže. Uzimamo djecu dosta na praksu, znači iz strukovnih obrazovanja i nastojimo ih u tom radu, da ih naučimo što više i da ih i da ih potaknemo i da ih nagradimo normalno za njihov rad i trud. Ali, mislim da danas najviše toga dolazi od kuće. Mislim svi bi mi, i ja sam roditelj, svi bi mi htjeli da naše dijete bude doktor, odvjetnik ili ne znam ni ja, zubar, ali ne možemo, svijet danas funkcionira tako da mi svih zanimanja moramo imati da bi naše društvo funkcioniralo. I problem je dosta što kod ljudi mnogih bude dosta tih predrasuda što se na ta neka strukovna zanimanja gleda kao nešto što nije vrijedno. To je i te kako vrijedno, jer bez njih svijet ne može funkcionirati – rekao je Ivan Sigurnjak.