PRIJE 1 GODINU
TEKST: Dnevnik.hr/Dnevnik.hr
Prijavite se da možete ocijeniti članak. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje.
Crni, bijeli, polubijeli kruh - koliko god eura stajao, osnovna je namirnica koja život znači. No, mnogi ga ne znaju dovoljno cijeniti.
"Kruh nije skup! Da je 10 eura, nije skup. Dokle god ga ima vani na ulicama, na kantama, nije skup. Ljudi ga bacaju", rekla je Sadika Bušanović iz Osijeka.
"Preskupo je, ali cijene su takve kakve jesu. Moram kupiti. Mora se jesti i gotovo. Naučio sam se jesti primorski kruh, kupujem ga godinama. U posljednje vrijeme je poskupio jedno 30 posto sigurno, ako ne i više", rekao je Zlatko Snopek iz Osijeka.
No, kruh rjeđe dolazi iz Hrvatske. Kruha uvozimo više nego ikad prije, a kako bismo ga kupili po razumnoj cijeni, moramo birati onaj najosnovniji, bez sjemenki, posebnog brašna, bez začina, vlasca, oraha, badema.
"Mislim da su specijalne vrste kruha daleko više poskupljivale nego što su osnovne, pa možemo u tom kontekstu reći da se još uvijek nekako osnovne vrste kruha smatraju socijalnom kategorijom", rekla je Nada Barišić, direktorica Žitozajednice.
No ovim tempom uvoza kruha, struka smatra, cijene će još ići gore.
"U Hrvatskoj smo u 2021., prema službenim podacima Državnog zavoda za statistiku, uvezli kruha, peciva i drugih pekarskih proizvoda u vrijednosti od 187 milijuna eura. To je rast od nekih 17 % u odnosu na godinu prije", rekao je Igor Mikulić iz HGK-a.
A 2022. godine uvoz je još više pojačan, porastao je za još 25 %, što otežava poslovanje naše pekarske industrije.
"Mi imamo dovoljnu proizvodnju što se tiče osnovne sirovine, pšenice, i to gotovo dvostruko veću nego što su naše potrebe. Imamo i dovoljnu proizvodnju pekarskih proizvoda, međutim mi smo dio europskog tržišta i slobodni tijek roba donio je to da imamo sve veći uvoz, koji se udvostručio od ulaska u EU", rekla je Barišić.
No slobodnom tijeku roba mnoge se zemlje članice Europske unije ipak odupiru kako bi zaštitile domaćeg proizvođača.
"Izvozimo pšenicu, a uvozimo pekarske proizvode", kaže Mikulić. Jer naši mlinovi, umjesto brašna – skupljaju prašinu.
I neprestano se vrtimo u krug. Stara je priča da imamo kvalitetno žito, ali ga jeftino, i to kamionima, izvozimo u, primjerice, Italiju. A zatim istim tim kamionima iz iste te Italije uvozimo, i to skupo, brašno, zaleđenu tjesteninu i kruh.
I to, govori struka, čak četiri-pet puta skuplje.
(IZVOR: www.dnevnik.hr)
Prijavite se da možete ocijeniti ovaj članak. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje.
Prijavite se da možete komentirati ovaj članak. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje.
