Brodski kolač!

Nakon dugo vremena odlučio sam se za podužu za mene šetnju  po Slavonskom Brodu. Cilj mi je bila Puslica i kolač s prijateljicom iz Švedske Roni koju nisam vidio od osnovne škole. Krenuo sam od novog autobusnog kolodvora koji se nalazi odmah preko puta starog oronulog. Put me vodio prema Klasijama

Slavonski Brod se promijenio

Dolaskom na ŠRC  Klasije  koje se renoviraju. Nisam par ovih korona godina bio na njima i mogu samo napisati da moje laičko  oko može konstatirati da izgledaju napokon svježije od onog prije viđenog zapuštenog, Nažalost putem kod bivšeg Presoflexa pogledao sam  lijevo i vidio zakrpano pokrpanu papirnato plišanu rodu. Semafor na križanju Borovske i Vukovarske je katastrofa za ovakve sporohadajuće kao ja. Preživio sam prelazak i krenuo kroz naš  pluća grada na  park na Trgu pobjede prema Širokoj. Napokon Hotel Park je prestao biti ruglo, ali čini mi se da ima kat više. Čini mi se da u parku ima manje drveća nego prije, ali svejedno  imamo prelijepi park u centru grada.

Pošto mi je nezgodno  parkirati svoj sobni bicikl pošto su se skoro  sva parkirališna mjesta se zaplavila. Definitivno Slavonski Brod je postao prekrasno uređen grad i napokon zelenilo oko Puslice. Ostaci rata su manje-više nevidljivi. Zanimalo me kako Roni vidi grad u kojem nije bila tolike godine. Naravno ni malo ni jedno ni drugo ne ličimo na  osobe iz doba kad smo se zadnji put vidjeli. Zadnji puta sam vidio Roni 1990, ali fejs čini čuda. Roni je aktivna na Snapchatu ali kaže da kod nje u Švedskoj je popularan i twitter. Drago mi je što smo se nakon toliko godina našli , iako se ne sjećam da je 1990 imala naočale s dioptrijom , koje sad nosi.  Rijetko dolazi u naš grad , pa vidi sve promjene. Nisam ju se usudio pitati za dioptriju.

Roni  se ugodno iznenadila izgledom našeg grada jedino je komentirala da joj je prijateljica Nika koju je povela rekla  da imamo kružnih tokova skoro kao oni u Švedskoj.

Kružni tokovi

„Prva pojava raskrižja s kružnim tokom (tzv. kružna raskrižja, RKT) kao oblikovno strukturni elementi javili su se početkom XX. stoljeća, mnogo prije dominacije motornog prometa [1]. Prva praktična uporaba kružnog raskrižja bila je na lokalitetu Columbus Circle u New Yorku 1905. godine. Veći značaj ova raskrižja dobivaju tek pedesetih godina prošlog stoljeća, kada je u Velikoj Britaniji uvedeno pravilo da vozila unutar kružnog toka imaju prednost pred nadolazećim vozilima. Taj događaj bio je prekretnica u razvoju kružnih raskrižja. U Europi tek posljednjih dvadesetak godina počinje intenzivna gradnja kružnih raskrižja. Procjenjuje se da ih je 1999/2000. godine u svijetu bilo oko trideset i pet tisuća, od čega samo u Francuskoj dvanaest tisuća. Europske zemlje koje se ističu po broju izvedenih kružnih raskrižja, osim Francuske, su Nizozemska sa svojih tri i pol tisuće i Velika Britanija. Zemlje kao Švedska, Švicarska, Danska, Finska, Njemačka i Austrija, također vode politiku njihove velike izgradnje.“; izvor: Kružna raskrižja – suvremeni način rješavanja prometa u gradovima.

Roni i Nika su zaključile da smo kao grad bar po nečem u rangu sa Švedskom, ako nismo i bolji.

Škole i dvorane

Pretpostavljam da i tu svaka škola ima bazen dvoranu. Uh di me nađe pomislio sam. Da skoro svaka škola ima novu stolariju, a imamo i novi bazen, dvoranu, zimi klizalište, a tek da vidite imamo i panoramski kotač na Korzu   s divnim pogledom na grad, zid i susjednu državu. . Roni me znatiželjno upitala na polušvedskom zašto sam musav. Još da Roni i  Niki  moram objašnjavati da je moja ekspresija musavosti znak da je kolač odličan.  Morat ću češće šetati svojim lijepim gradom. Jedino mi se učinilo tamo gdje je bio Foto Breza sad stanuje neka partija. Za sljedeći susret dogovorili smo da idemo na klopu kod jednog od kružnih tokova.