31.1.2026. u 13:14
TEKST: Jelenko Topić
FOTO: Ilustracija
Prijavite se da možete ocijeniti članak. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje.
31.1.2026. u 13:14
TEKST: Jelenko Topić
FOTO: Ilustracija
Na području Hrvatske s povoljnim uvjetima za uzgoj vinove loze s različitim klimatskim okolnostima, prisutna je velika raznolikost kultivara, dio kojih su neki specifični za naše područje, pa je utvrđeno da su to naše autohtone sorte.
Nacionalna lista priznatih kultivara vinove loze sadrži 258 sorti, od čega su čak 134 autohtone, a nekada smo ih brojali više od četiri stotine. U intenzivnom uzgoju danas ih imamo dvadesetak.
Više od polovine vodećih sorti u Hrvatskoj čine tri najvažnije, to su plavac mali, graševina i malvazija istarska, pri čemu sama graševina čini oko 44 posto ukupnog prometa vina na domaćem tržištu.
Prema objavljenim podacima Vinogradarskog registra na kraju prošle godine kada je bilo ukupno 16.399 hektara pod vinogradima, a četvrtinu je zauzela graševina s 4.212 hektara.
Gledano po županijama, najveće površine pod vinogradima nalaze se u Istarskoj županiji gdje je vinovom lozom zasađeno 2,7 tisuća hektara, a slijedi je Osječko-baranjska s 2.051 hektarom, te Dubrovačko-neretvanska s 1.711 hektara.
U sadašnjem trenuitku najveći broj poljoprivrednih gospodarstava koji drži vinograde nalazi se u Krapinsko-zagorskoj županiji, tamo ih je 4.130 s tek 544 hektara, što bi reklo da svaki PG u prosjeku ima 0,13 ha vinograda.
Brodsko-posavska županija je po površinama vinograda od 200 hektara među najnižima u našoj zemlji, a objavljeno je da se vinogradarstvom bavi 387 obiteljskih gospodarstava.
Prijavite se da možete ocijeniti ovaj članak. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje.
Prijavite se da možete komentirati ovaj članak. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje.









