Prema vijestima koje prenose mediji ovih dana, susjedna BiH možda raspolaže velikim količinama nafte, možda najvećim u Europi, oko 50 milijuna tona u Posavini i oko 500 milijuna tona na području Hercegovine.

Dokazi da na ovom prostoru ima nafte dolaze od prvih istraživanja još iz 1889. godine. Zadnja istraživanja, pokrenuta 1973. godine, projekt "Sjeverna Bosna" i "Dinaridi", finanacirala je Rafinerija Bosanski Brod a izvodio ih je Energoinvest iz Sarajeva, sudjelovale su i strane kompanije a obustavljena su početkom rata. Ovih dana priča o zalihama nafte u BiH se aktualiziraju.

Projekt "Sjeverna Bosna" završen je 80 posto i za njegov dovršetak potrebno je 50 miliona maraka - kažu profesor Zijad Hadžihrustić i doc. dr. Edin Delić s Rudarsko-građevinsko-geološkog fakulteta u Tuzli. Hadžihrustić i Delić podsjećaju kako je prije rata urađeno 15 istražnih bušotina koje su pokazale da na prostoru sjeveroistočne BiH, na dubini od tri do pet kilometara, postoje rezerve od 50 miliona tona. Područje naftnog sloja se prostire od Bosanskog Broda, preko Brčkog, Bijeljine i Zvornika, do Tuzle i zauzima prostor od 12 tisuća kvadratnih metara.

Prvi potrage i nalazi nafte na području BiH datiraju iz 1889. godine.
Od 1889. do 1915. godine izbušene su tri bušotine, dubine 130-140 metara i registrirana je pojava nafte. Od 1929. do 1941. godina izbušene su 44 bušotine, dubine od 50 do 2.025 metara i registrirane pojave nafte. Otkriveno je malo ležište nafte i na šest eksploatacijskih bušotina proizvedeno je oko 1.000 tona nafte. Od 1948. do 1961. godine izbušeno je 45 bušotina dubine od 250 do 1.750 metara. Istraživan je prostor tuzlanskog bazena, Posavine i Semberije, gdje su registrirane pojave nafte. Od 1963. do 1973. godina izbušene su četiri bušotine, dubine 1.200 i 4.200 metara. Istraživan je prostor sjeverne Bosne, središnji i vanjski Dinaridi. Također su registrirane pojave nafte.

Od 1973. do 1992. godine vršena su intenzivna istraživanja u projektima "Sjeverna Bosna" i "Dinaridi". Američki AMOCO je u ta istraživanja uložio oko 12 miliona dolara. Nakon analize podataka u AMOCO centru u Houstonu, pojavile su se perspektivne strukture u okolini Trebinja, Stoca, Nevesinja, Mostara i jedna "mega struktura" na području Drežnice s velikim zalihama na dubini od 6.000 metara. AMOCO je uoči rata ponudio ugovor o podjeli proizvodnje na 35 godina, koji nije prihvaćen.


U INI tvrde da su nalazišta nafte u Bosni samo pretpostavka a na objavu vijesti o naftnim nalazištima u Bosni Stevo Kolundžić, savjetnik uprave Ine, izjavio je kako bi INA bila zainteresirana za ulaganja u novootkriveno nalazište nafte kod Bosanskog Broda kada bi se pretpostavke o 50 milijuna tona potvrdile pravim bušenjima.

/SBOL Web Desk/