• 600_1495531620nestali-325x215

    Drustvo i infrastruktura | Istaknuto | Vijesti

    Traga se za 1798 djece, od ukupnog broja nestalih petina je iz Slavonije

    Objavio: Ivica Janković / 10.01.2018 @ 08:21 - 1.230 pregl.

    Podjeli s prijateljima!

  • Ovih smo dana svjedočili potrazi za petogodišnjim dječakom Noom iz Zagreba, a koja je digla metropolu na noge. Priča je imala sretan završetak, dječak je nedugo nakon nestanka sam pronašao put kući. Nažalost, nije uvijek tako, za nekom se djecom traga mjesecima, piše Glas Slavonije.

    Zabrinjavajući su podatci Ministarstva unutarnjih poslova – u 2016. godini tragalo se za 1798 djece i mladih! Još više zabrinjava činjenica da ti trendovi rastu svake godine, upozorava Kristina Krulić Kuzman, mag. psych, dopredsjednica Centra za nestalu i zlostavljanu djecu u Osijeku (CNZD). Naime, uvidom u bazu podataka Nacionalne evidencije nestalih osoba koju vodi MUP, jasno je vidljivo da su nestanci djece i tinedjžera češći nego nestanci odraslih. Najrizičnija su skupina djeca u dobi od 14 do 18 godina, koja najčešće i nestaju. Od lipnja 2017. godine traga se za 52 djece i tinejdžera. Samo u prosincu nestalo ih je 23. Petina je nestale djece iz Slavonije, u najvećem broju iz Osijeka. Većina su njih sedamnaestogodišnjaci.

    – Najveći postotak nestanaka djece odnosi se na bijegove iz obiteljskog doma i ustanova socijalne skrbi. U 2016. godini u RH evidentirana su 1373 bijega iz ustanova i 425 bijegova iz obiteljskog doma. U većem su se broju za bijeg odlučile djevojčice nego dječaci. Posebno je zabrinjavajuća činjenica da je čak 136 djece bilo mlađe od 14 godina, te da je nad 14 djece za vrijeme bijega počinjeno neko kazneno djelo. Roditeljske otmice djeteta, otmica djeteta od strane treće osobe, nestanak djeteta bez pratnje i na drugi način ozlijeđeno ili izgubljeno dijete događaju se, no nešto rjeđe – ističe Krulić Kuzman.

    Rezultati istraživanja “Bijegovi mladih iz odgojnih domova i domova za odgoj”, Edukacijsko–rehabilitacijskog fakulteta u Zagrebu, u kojemu je sudjelovao i CNZD, pokazali su kako mladi kao najčešće razloge za bijeg navode osjećaj nepripadanja domu i loše uvjete u domu. Drugi se razlozi odnose na probleme u obitelji, probleme u školi, avanturizam i skitnju. Krulić Kuzman dodaje kako mladi uglavnom nisu dovoljno osviješteni o mogućim rizicima kojima su izloženi tijekom nestanka i navedenu situaciju ne shvaćaju dovoljno ozbiljno.

    – Mišljenja sam da je svaka brojka alarmantna, jer je dijete u trenutku nestanka izloženo brojnim rizicima. S jedne strane može postati žrtva različitih kaznenih djela i može biti ozlijeđeno na brojne načine, ali i samo može postati počiniteljem kaznenih djela iz brojnih razloga. U 2016. godini počinjeno je 848 kaznenih djela spolne naravi na štetu djece – upozorava.

    Upravo iz navedenog razloga, smatra, prijeko je potrebno raditi na razvoju preventivnih programa, odnosno posebnu pozornost treba pokloniti informiranju i senzibiliziranju građana o ovom problemu.

    – Potrebno je uputiti djecu, mlade i njihove roditelje da se u bilo kojem trenutku mogu javiti na broj 116 000 i zatražiti pomoć ako razmišljaju o bijegu, smatraju da postoje opravdani rizik za bijeg, ili da im je potrebna psihosocijalna pomoć i podrška, ali isto tako i ako je dijete već u bijegu ili nestalo, te ako posjeduju informacije koje mogu pomoći u pronalasku djeteta ili im je potrebna pomoć i podrška u samom procesu – ističe. U svemu tome pomaže CNZD, čija je primarna uloga u vođenju Nacionalnog telefonskog broja za nestalu djecu.

    U slučaju nestanka djeteta, savjetuje naša sugovornica, potrebno je obratiti se u najbližu policijsku postaju odmah nakon što je utvrđeno da je dijete ili mlada osoba nestalo. Od ključne je važnosti dati što točniji opis djeteta neposredno prije njegova nestanka i, ako je moguće, noviju fotografiju.

    Izvor: Glas Slavonije
    Autor: Jasenka Pejaković

    Facebook

    Odgovori

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

  • Anketa