• 170415173168

    Željko Čeglaj(Foto: Ivan Salantić / SBplus)

    Istaknuto | Sport | Vijesti

    Sto godina nogometa u Brodsko-posavskoj županiji

    Objavio: Ivica Janković / 15.04.2017 @ 16:37 - 1.521 pregl.

    Podjeli s prijateljima!

  • U svojoj prvoj drugoligaškoj sezoni u biv­šoj državi (1962./63.) brodski je BSK (današnja Marsonia) ostanak sačuvao zahvaljujući jednoj stotinki boljem kvoci­jentu postignutih i primljenih pogodaka od Splita. Dvije godine kasnije juniori istog kluba u polufinalu kupa pred 5000 gledatelja u Skoplju igraju s Vardarom, a 1975. Brod ulazi u povijest kao prvi i za sada jedini grad u bivšoj i sadašnjoj državi čija čak četiri igrača (Blašković, Miljković, Huljić i Škrinjar) istodobno nastupaju u prvoj momčadi zagrebačkog Dinama. To su samo neke od pikanterija koje donosi knjiga “Čudnovate zgode stoljetne Bubamare” dugogodišnjeg brodskog nogometnog djelatnika i pu­blicistaŽeljka Čeglaja, izdana u povodu 100. godišnjice organiziranog igranja nogometa u Brodsko-posavskoj županiji.

    Ovaj poznati kroničar sportskih zbivanja u Slavoniji i sjevernoj Bosni nogometu je darovao 40 godina svog života kao igrač, trener i sportski djelatnik. – Mojim knjigama nisu obuhvaćeni samo državni prvaci i rekorderi, koje smo mi na svoju veliku sreću i ponos imali u ovom dijelu Slavonije, nego i svi drugi zaslužni nogometaši i nogometni djelatnici koje sam na ovaj način želio otrgnuti od za­borava – kaže Čeglaj.

    lako je nogomet oduvijek bio u foku­su njegova zanimanja, Čeglaj je svojim istraživanjem obuhvatio i druge spor­tove pa je tako lani objavio i “Brodske, športske priče iz davnina”. Tim su izda­njem pokriveni svi sportovi, od padobra­naca do ronilaca, s pregršt nepoznatih i malo poznatih podataka iz povijesti slavonskog sporta. Malo tko zna da je brodska Viktorija osvojila državno prven­stvo u hazeni za žene. Još je manje onih kojima je poznato kako je prvi državni prvak iz Slavonskog Broda bio Eugen Schrepel, koji je 1933. na plivačkom pr­venstvu u Splitu osvojio zlatnu medalju na 50 metara prsno. Srebrna olimpijka Ana Titlić prva je rukometna vratarka koja je čak 500 utakmica stajala na golu zagrebačke Lokomotive. Za vrijeme NDH Brod je imao muške i ženske prvake u veslačkom četverosjedu. Prvi nogometni klub koji je 1909. osnovan u Slavon­skom Brodu nije se zvao Marsonia, nego Slavonija. Svi su čuli za Mandžukića i Olića, ali prvi poslijeratni reprezentativac iz ovog grada bio je Mile Čop, nekadašnji igrač beogradske Crvene zvezde. Kasnije su dres s državnim grbom nosili i Filip Blašković, Ivica Miljković, JosipWeber... Uz potonjeg ga veže i lijepo osobno isku­stvo.

    – Ja sam bio trener mnogih brodskih klu­bova, ali samo onda kada nije bilo novca i kada bi dobro plaćeni treneri i igrači sa strane otišli. Tako sam početkom osamdesetih vodio Borac iz Podvinja, u kojem je u to vrijeme igrao Weber, lako je bio tek kadet, odmah sam ga uvrstio u seniorski sastav. On je kasnije postao reprezentativac Hrvatske i Belgije, dvi­je godine bio najbolji strijelac belgijske lige i nastupio na Svjetskom prvenstvu 1994. godine – nastavlja Čeglaj.

    S prikupljanjem podataka Željko je kre­nuo još 2004. godine, lako će drugi dio “Brodskih, športskih priča iz davnine” promociju doživjeti tek za koji dan, u petak, 21. travnja, on je gotovo do neki dan trčao do urednika i molio ga da u novu knjigu ubaci još neki podatak do kojeg je došao u posljednji trenutak, a drži ga važnim i relevantnim. Oni koje nazivi njegovih djela asociraju na dje­la Ivane Brlić-Mažuranić na dobrom su putu – Čeglajeve su knjige nastale točno stotinu godinu nakon remekdjela najpoznatije hrvatske spisateljice za djecu “Čudnovate zgode šegrta Hlapića” i “Pri­če iz davnine”, pa je tako želio ostvariti svojevrsnu poveznicu sa znamenitom sugrađankom.

    lako je već ušao u 71., Brođanin će vam kao od šale u detalje prepričati neke zanimljivosti vezane uz sportaše i sportske događaje iz prve polovice ili sredine prošloga sto­ljeća, pa stoga ne čudi što ga nazivaju živućom sportskom enciklopedijom.

    – Mnogo toga ne znamo, zaboravimo. Mi Slavonci cijelo smo stoljeće su­djelovali u kreiranju sportskog života ove i bivše države. Malo koji Brođanin zna da su naši sugrađani bili pred­sjednici nogometnog, košarkaškog, biciklističkog i kajakaškog saveza, a čak dvojica bila su na čelu Boksačkog saveza Hrvatske – dodaje.

    Sport je u Čeglajevim djelima detalj­no obrađen od svoje prve pojavnosti u okviru Hrvatskog sokola 1904. i prvih organiziranih aktivnosti koje su počele utemeljenjem Ferijalno-kulturno-prosvjetnog kluba Marsonia 1906. godine do danas.

    lako se u prikupljanju podataka snalazio na razne načine, prelistavao mnogo­brojne sportske enciklopedije, razna izvješća, leksikone i časopise, autor priznaje da u njegovim djelima sigur­no ima i određenih nedorečenosti i pogrešaka i da neki važni sportaši u njoj nisu spomenuti, iako su svojim djelom i sportskim odnosom to zaslu­žili. Ističe, međutim, da se to sigurno nije dogodilo namjerno i kako će to pravi sportaši znati prepoznati.

    – Negdje u završnom komentaru jed­ne od svojih knjiga naveo sam: stari­je podsjetiti, pogotovo one koji su u tome sudjelovali, a mlađe podučiti. Pojedinačni se fragmenti iz povijesti sporta objavljuju, ali rijetko ovako u cjelini. Ovo će ostati za neka nova pokoljenja koja dolaze – zaključio je Čeglaj.

     

     

    Autor: Vedran Balen / Večernji list

    Facebook

    Odgovori

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

  • Popularno

    Anketa