• Foto: Slavko Midzor/PIXSEL

    Istaknuto | Politika | Vijesti

    Plenković o slučaju ‘dnevnica’: ‘DORH će tu imati puno posla’

    Objavio: Ivica Janković / 06.02.2017 @ 14:54 - 2.329 pregl.

    Podjeli s prijateljima!

  • Premijer Andrej Plenković u ponedjeljak je komentirao sumnjivu isplatu dnevnica savjetnicima u bivšoj vladi Zorana Milanovića rekavši da je to predmet za DORH

    Predsjednik Vlade Andrej Plenković rekao je u ponedjeljak u vezi s navodnom isplatom dnevnica trojici posebnih savjetnika bivšeg premijera Zorana Milanovića da je to predmet za DORH te da je samo izvješće revizije puno šire i da je bitno da sadržaj u vezi s putnim nalozima i tim dnevnicama provjeri odvjetništvo.

    “Sve informacije koje se budu tražile od Vlade RH, službe za opće poslove Vlade, mi ćemo učiniti dostupnim. DORH neka provede istragu i neka se utvrdi činjenično stanje jer očito je da te dnevnice, prema izjavama trojice posebnih savjetnika, njima nisu isplaćene. Mislim da DORH ovdje ima dosta posla,  a tko će odgovarati, to ćemo vidjeti na kraju”, rekao je Plenković u Bedekovčini, gdje je pustio u promet dionicu brze ceste Zlatar Bistrica-Andraševec.

    Hajdaš Dončić o dnevnicma

    Prije dolaska premijera, novinarima je to isto komentirao i Siniša Hajdaš Dončić (SDP), koji je  stigao na otvorenje brze ceste u Bedekovčini. “Na to gledam kao na ping-pong. Na kraju će ispasti jedna ćorava kokoš ili jedan ćoravi pijetao. Moje je mišljenje da se tu radi o pokušaju sitnog kriminala od nekakvog šefa računovodstva ili tajnice jer je sve to definitivno smiješno”, rekao je Hajdaš Dončić.

    Plenković o postupku poništenja arbitražnog postupka Ina-MOL

    Premijer Plenković rekao je odgovarajući je na novinarsko pitanje u vezi s arbitražom u slučaju Ina-MOL i pokretanju postupka za njezino poništenje te o ulozi arbitra Jakše Barbića da smo s pravnim timom koji nas je zastupao u arbitraži pred UNCITRAL-om, i s posebno angažiranim odvjetnicima u Švicarskoj, “podnijeli tužbu za poništaj UNCITRAL-ove arbitraže”.

    “Naveli smo niz procesnih razloga. Neki od njih su očito novi za koje ni mi kao Vlada ni naši pravni zastupnici nisu znali. Vidjeli ste prema priopćenju Ministarstva okoliša i energetike koji su razlozi. Postupak traje, vidjet ćemo kako će završiti”, rekao je Plenković dodajući da su argumenti hrvatske strane dosta dobro utemeljeni.

    U vezi s mirovinskim sustavom i njegovom održivosti s obzirom na obećanje o povećanju mirovina od pet posto u sljedećem razdoblju, Plenković je rekao  da Ministarstvo ima proračun veći od 40 milijarda kuna i da je prošli tjedan potpisan sporazum o nacionalnom vijeću s umirovljenicima i sindikatima i Maticom umirovljenika te da će se voditi dijalog sa svim suradnicima.

    “Ministar Ćorić ima zadaću da ono što smo govorili u izbornoj kampanji, a to je da se mirovine povećaju za pet posto do kraja mandata, to je zadaća i nastojat ćemo učiniti život sugrađana starije životne dobi, umirovljenika, kvalitetnijim nego što je do sada bio”, zaključio je Plenković.

    Na pitanje zašto je potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Davor Ivo Stier uzeo za savjetnika čelnika Hrasta Ladislava Ilčića, premijer je odgovorio da će Ilčić “svojom ekspertizom zasigurno imati određene kvalitetne inpute za rad ministra i potpredsjednika Vlade”.

    Plenković pustio u promet dionicu brze ceste Zlatar Bistrica-Andraševec

    Plenković je pustio u promet dionicu brze ceste Zlatar Bistrica – Andraševec u duljini od 6,4 kilometara, na kojoj su obavljeni radovi u vrijednosti od 120 milijuna kuna, istaknuvši tijekom njezinog službenog otvorenja kod Bedekovčine da će ta cesta pridonijeti boljoj prometnoj povezanosti Hrvatskog zagorja.

    Premijer Plenković tu je dionicu pustio u promet u pratnji ministra mora, prometa i infrastrukture Olega Butkovića i ministra graditeljstva i prostornoga uređenja Lovre Kuščevića. Brza cesta, kada se dovrše sve faze, povezat će Zlatar i Mariju Bistricu sa Zabokom.

    Premijer Plenković brzu je cestu nazvao sjevernom obilaznicom Zagreba te rekao da će značajna ulaganja Hrvatskih cesta pridonijeti boljoj prometnoj povezanosti Hrvatskog zagorja.

    “Ova brza cesta značit će puno za one koji žive ovdje, ali će biti i pomoć onima koji idu prema svetištu u Mariji Bistrici. Nastavak gradnje brze ceste sve do Popovca rasteretio bi ovaj prometni pravac, a povezao bolje autocestu A4 od Mađarske do Zagreba, Varaždin s prometnicom prema Macelju. Iskorak je to u jačanju prometne infrastrukture u Hrvatskoj”, rekao je Plenković.

    Ministar Butković istaknuo je da su Hrvatske ceste u 2016. godini u prometnice u Krapinsko-zagorskoj županiji uložile 160 milijuna kuna ili 20 posto svojih ukupnih investicija.

    “Sutra je tehnički pregled za isto tako važnu dionicu Zabok – Krapina, duljine 6 kilometara, i uskoro otvaranje. Radovi se nastavljaju prema Mariji Bistrici. Do kraja 2018. ova dionica do Zlatar Bistrice trebala bi biti gotova, pa se ide do Marije Bistrice i u konačnici do Popovca. Time se zaokružuje prsten oko Zagreba“, istaknuo je Butković.

    Na otvorenju je bio i bivši ministar prometa, Butkovićev prethodnik, Siniša Hajdaš Dončić, koji je izrazio zadovoljstvo što se radovi na ovoj brzoj cesti nastavljaju. “Upravo je to bila zadnja odluka Milanovićeve Vlade kojom su osigurana sredstva za kompletnu dionicu do Marije Bistrice. Ovo je jedna od najprometnijih cesta u Republici Hrvatskoj, po kojoj dnevno prođe više od 10.000 vozila. Zagorje zaslužuje ovu novu prometnicu, koja nije predimenzionirana, već je obična brza cesta“, izjavio je Hajdaš Dončić.

    Na dionici Zlatar Bistrica – Andraševac izvođač radova u prvoj fazi bila je tvrtka Colas, dok je drugu fazu radova izgradnje realizirala zajednica ponuditelja Viadukt i Zagorje gradnja.

    Trenutno su u tijeku radovi na trećoj fazi ukupnog projekta koja podrazumijeva dionicu u smjeru Zlatar Bistrice, počevši od čvora Bedekovčina u duljini zahvata od 6,5 kilometara i ukupne vrijednosti od 145 milijuna kuna. Izgradnja cjelokupne prometnice brze ceste rasteretit će prometnu opterećenost ovog dijela Hrvatske i omogućiti građanima kvalitetniju i bržu povezanost, koja ujedno utječe i na sam gospodarski razvitak Krapinsko-zagorske županije.

     

     

     

    Izvor: 24sata.hr

    Facebook

    Odgovori

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

  • Popularno

    Anketa