• mdm20172-1

    Istaknuto | Politika | Vijesti

    MEĐUARODNI JE DAN MLADIH

    Mladi zaslužuju bolje, poručuju iz Međunardone mreže mladih

    N.M.M.  / 12.08.2017 @ 18:00 - 3.032 pregl.

    Podjeli s prijateljima!

  • Na konferenciji za medije povodom Međunarodnog dana mladih Josip Miličević, predsjednik Mreže mladih Hrvatske, pozvao je nositelje političke vlasti da prihvate mlade kao aktivne aktere u društvu jer mladi imaju znanje, želju i volju i zbog toga trebaju biti oni koji govore, a ne samo oni o kojima se govori.

    Iz tog razloga pozvao je sve građane da se pridruže u kampanji „Vrijedim više“ koja za cilj ima utjecati na politike zapošljavanja mladih, konkretno ukidanje SOR-a i povratak pripravništva. Osim toga, najavljen je i prosvjed prvog dana jesenske sjednice zasjedanja Sabora gdje će se poslati poruka kako mladi zaslužuju kvalitetne i sigurne poslove koji bi im omogućili dostojanstven život.

    Mreža mladih Hrvatske, u suradnji s partnerima, već dugo ukazuje na probleme sa stručnim osposobljavanjem za rad bez zasnivanja radnog odnosa (SOR). Od problema sa samim funkcioniranjem te mjere, iskorištavanjem mladih od strane poslodavaca, isključivanjem s tržišta osoba starijih od 30 godina u zvanju u kojem su se obrazovali do nedopustivo niskih naknada koje nisu ni približno dovoljne za dostojanstven, a kamoli samostalan život. Poruke koje dolaze od ministra i iz ministarstva nerijetko su kontradiktorne, SOR je ponekad „protočni bojler“, a nekoliko mjeseci kasnije dovoljno dobar da ministar Pavić u javnosti najavljuje nastavak te mjere. Takve nekonzistentne poruke samo dodatno uznemiruju položaj mladih na tržištu rada. Miličević je stoga pozvao ministra da posluša mlade, a posebno korisnike SOR-a te napokon poduzme konkretne korake za postepeno ukidanje SOR-a, reafirmiranje instituta pripravništva te razvoj kvalitetne sručne prakse u obrazovanju.

    S problemima, donekle analognim onima koje je prouzrokovao SOR, mladi se često susreću još za vrijeme svog školovanja. Iskorištavanje mladih kao jeftine i neorganizirane radne snage jasno je vidljivo u loše uređenom sustavu studentskog i učeničkog rada, napomenuo je Karlo Držaić iz Studentskog zbora Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

    Suprotno nekim predodžbama, visoko obrazovanje u Hrvatskoj nipošto nije besplatno. Kako pokazuju podaci Državnog ureda za reviziju određeni fakulteti su uprihodili i više od 10 milijuna kuna u jednoj godini samo od školarina, a broj studenata koji plaćaju školarine već godinama je u porastu. Istovremeno su značajno porasli i troškovi života u Hrvatskoj. Tako danas, prema EUROSTAT-u, troškovi života po semestru akademske godine, bez školarina, iznose gotovo 13 000 kuna, odnosno, gotovo 26 000 kuna po akademskoj godini. Uz to, Hrvatska je zemlja s iznimno niskim udjelom studentske populacije koja ima smještaj u studentskim domovima. Primjera radi, 70 000 studenata Sveučilišta u Zagrebu može računati na samo 7 500 kreveta u studentskim domovima.

    Ovakve okolnosti prisiljavaju studente da participiraju na tržištu kao jeftina i lako zamjenjiva radna snaga. Pritom ti novozaposleni studenti postaju prekarni radnici, bez uobičajenih radnih prava i potpuno ovisni o dobroj volji poslodavaca koji nerijetko odbijaju čak i isplatiti plaću. Rješenja za ovakvu situaciju postoje, a počinju s uspostavom bolje regulacije studentskog i učeničkog rada, međutim, završavaju tek značajnim povećanjem ulaganja u obrazovanje.

    Ana Ćuća iz Kluba studenata Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu kazala je kako se uz sve navedene probleme mladi suočavaju i s rizikom od socijalne isključenosti koja nadilazi samo tržište rada, a koja se očituje kroz nejednaku primjenu temeljnih prava prema različitim društvenim skupinama. Mladi koji su izbjeglice, romskog podrijetla, mladi izašli iz sustava alternativne skrbi, mladi s invaliditetom i mladi koji su počinitelji kaznenih djela  svakodnevno se bore s diskriminacijom vlastite okoline koja je ojačana samim sustavom koji neadekvatno prepoznaje njihove potrebe i njihov težak položaj. Mjere aktivne politike zapošljavanja trebale bi biti usmjerene upravo na ove osobe, koje su teže zapošljive zbog prepreka s kojima se suočavaju na tržištu rada.  Samo takve sveobuhvatne mjere mogu stvarno odgovoriti na potrebe s kojima se mladi suočavaju te je upravo to odgovor na pitanje kako potaknuti mlade na ostanak u Hrvatskoj.

    Okupljeni aktivisti su zaželjeli sretan Dan mladih uz poruku: „Budi mlad, budi glasan.“

    Facebook

    Odgovori

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

  • Popularno

    Anketa